Rijetko, gotovo nikada ne događa se da se odlike rukovoditelja i lidera prepoznaju u istoj osobi. Ljudi na čelnim pozicijama najčešće su ili jedno ili drugo. U čemu je razlika?
Radi li se o stabilnome poslovnom sustavu koji djeluje u skladu s rutinskim pravilima, rukovoditelj je pravo rješenje. On je usmjeren na povećanje tekuće djelotvornosti i osigurava da se stvari rade na odgovarajući način.
Lider se, međutim, kao riba u vodi osjeća u poslovnome okružju koje obilježavaju promjene, nestalnost, potraga za novim poslovnim prilikama. Rukovoditelj se obično dobro uklapa u sredinu u kojoj radi, a lider je sklon riziku i teži uspostavi novoga reda. Lider nastoji pridobiti suradnike za svoje vizije, a rukovoditelj raspoređuje poslove i usmjeren je na organizaciju rada.
Budući da je dinamično područje telekomunikacija ispunjeno sve učestalijim promjenama tehnologija koje prati i novi način poslovanja za svaku je telekom organizaciju iznimno važno prisustvo lidera. Naravno, uloga rukovoditelja nije zanemariva, jer vizija lidera može se realizirati samo uz savjesnu podršku rukovoditelja, ali usmjeriti organizaciju prema novome kursu koji će joj donijeti prosperitet u nestabilnome okružju može samo lider.
Ericsson Nikola Tesla? A tko drugi do li Gordana Kovačević, potpredsjednica kompanije i direktorica Centra za komunikacijska rješenja, usluge i logistiku čije su liderske odlike zapažene i na Ericssonovoj korporativnoj razini. O svome je shvaćanju suvremene uspješne kompanije i uloge njenih čelnika govorila na mnogim mjestima i u brojnim prilikama, između ostaloga i u ovim novinama. Međutim, kako smo od Gordane već navikli da uvijek ide korak dalje, novih promišljanja i o vođenju suvremene organizacije ima:

"Fiksnu, tradicionalnu, hijerarhijski utemeljenu organizaciju kao isključivi način rada ostavili smo za sobom. Umjesto o hijerarhijskim razinama u organizaciji danas nam valja govoriti o umreženoj virtualnoj organizaciji orijentiranoj prema rezultatima, optimalnom korištenju resursa i znanja te promoviranju pravih vrijednosti. Samo takva poslovna sredina može udovoljiti potrebi za neprekidnom promjenom, prilagodbom i usklađivanjem s nestabilnim tržišnim trendovima u suvremenom poslovnom okružju. O promjenjivosti situacije u globalnim telekomunikacijama napisano je i izgovoreno toliko toga da smo s tom temom već i zasićeni. No, nevolja nije samo u tomu što je ta tvrdnja istinita, već i to što nas ona uporno prati u našem svakodnevnom radu, što iziskuje novi način vođenja i novi model organizacije. Na taj izazov malo tko može na pravi način i u pravo vrijeme odgovoriti, jer pravi način podrazumijeva djelotvorno usavršavanje u strateški opravdanim područjima, a pravo vrijeme je - sada. Oklijevanje ili čekanje novih prilika korak je unatrag koji organizaciju može odvesti u propast. Upravo to kontinuirano kreiranje okoline za uspjeh, tj. organizacije koja kontinuirano uči, prihvaćanje rizika, ali isto tako i sposobnost upravljanja rizicima kao sastavnim dijelovima svakodnevnoga djelovanja važne su odlike lidera. Kreiranje atmosfere iskrenosti i povjerenja te okoline u kojoj postoji 'kultura davanja' potiče timski rad, učenje, razmjenu iskustva i eksperimentiranje, što je temelj djelovanja organizacija koje se prilagođavaju. Strast prema poslu koja ih motivira da pokrenu suradnike na realizaciju njihovih vizija i da slijede njihove strategije jača je od bilo kakvih novčanih nagrada ili statusnih priznanja - oni su usmjereni na utiranje novih staza, uvijek korak ispred ostalih. Paradoksalno, pri tomu pravi lider neće očekivati da ga drugi slijepo slijede već da jasno komentiraju i iznose svoja zapažanja, postavljaju pitanja i međusobno razmjenjuju informacije na putu prema zajedničkome cilju. Lider i sâm kontinuirano nadograđuje svoja znanja, ne očekuje to samo od svojih suradnika te mu je povratna informacija o njegovim postupcima, idejama i težnjama itekako važna. I ne zaboravimo: lideri su osobe u koje vjerujemo, u čijem timu želimo raditi neovisno iz koje organizacijske strukture dolazimo, to su ljudi koje slijedimo i čiji je cjelovit moralni lik slika koja odgovara našem uzoru."

Suvremena poduzetnička organizacija

Poduzetnička radna atmosfera bila je u početku karakteristična za male kompanije kojima su timski rad, brza reakcija i fleksibilnost priskrbljivali poslovni rast. Međutim, sve ubrzaniji tržišni tempo potaknuo je i velike organizacije da tijekom vremena usvoje novi način ponašanja. Takva je situacija ulozi lidera u kompaniji dala još veći značaj, a karakteristike koje obično vežemo uz lidera postale su i obilježja radne atmosfere i načina rada suvremenih velikih radnih sredina - razvoj, usredotočenost na rezultate, profesionalni pristup u rješavanju svih zadaća, pozitivan stav, motiviranost za uspjeh, usavršavanje, tolerancija i suradnja. Gordana Kovačević komentira:
"Od lidera koji predano radi svoj posao nikada nećete čuti da nešto nije u opisu njegovoga radnoga mjesta. Pobjednički mentalitet tjera ga da prihvati sve izazove koji mu se ispriječe na putu do cilja, a iznimno cijeni timski rad. Pri tomu lider ne kroči daleko ispred svojega tima, već je dio njega i djeluje kao njegov pokretač, katalizator timskoga djelovanja te motivirajućega i kreativnoga radnog okružja. On je kormilar koji određuje smjer aktivnosti. On timu osigurava usredotočenost na područja koja će organizaciji donijeti dobit i prosperitet. I još jedna sitnica, neka vas ne zavara činjenica da o liderima gotovo u pravilu govorimo u muškom rodu. I žene lideri prisutne su u poslovnom svijetu, politici, znanosti, umjetnosti i drugim područjima u sve većem broju."

Istinitost ove zadnje tvrdnje Gordana Kovačević je, uostalom, dokazala i vlastitim primjerom.

J. Lončar