Kao i svake, tako je i početkom ove godine stupilo na snagu mnoštvo novih zakonskih propisa. Neki od njih temeljito mijenjaju način obračuna poreza, prireza i doprinosa iz plaća. Izmjene Zakona o porezu na dohodak primjenjuju se, po načelu blagajne, već na obračun poreza i prireza kod plaće za prosinac 2002. koja je bila isplaćena u siječnju 2003. Međutim, Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja utjecat će tek na plaće za siječanj koje će se isplatiti u veljači 2003.
Ukupni efekt zakonskih promjena na pojedinačnu plaću rezultat je kombinacije visine bruto plaće, broja uzdržavanih članova i prebivališta.

Što nam donose izmjene Zakona o porezu na dohodak?

Povećava se osnovni osobni odbitak i to s 1.250,00 na 1.500,00 kuna. Faktori osobnoga odbitka za uzdržavane članove i djecu mijenjaju se u postotku i u apsolutnom iznosu, prema sljedećoj tablici:

Konačni učinak ovih promjena pozitivan je za sve porezne obveznike jer se nominalni zbroj osobnih odbitaka u svim kombinacijama ipak nešto povećava.
Druga velika promjena uvođenje je četvrte (tzv. Jelčićeve) porezne stope te novi granični iznosi dohodaka s obzirom na stopu obračuna poreza:

I ove izmjene imaju utjecaja na konačni iznos isplate svih poreznih obveznika iako ne u istom značaju. Zaposlenici s manjim i srednjim plaćama dobili su izvjesno povećanje neto plaća dok su zaposlenici s većim plaćama dobili manje neto iznose.

Novi izračun doprinosa

Ovaj negativni efekt bit će ublažen već na sljedećoj isplati (plaća za siječanj, isplata u veljači) kada se počinje primjenjivati novi institut tzv. najviše mjesečne osnovice za obračun doprinosa. Tako će se na sve bruto plaće iznad 31.860,00 plaćati doprinos iz bruta samo do toga iznosa što će utjecati na povećanje dohotka te neto iznosa za isplatu.
U nastavku je prikazan obračun za studeni i prosinac 2002. te siječanj 2003. na primjeru bruto plaće od 12.000 kuna. U našem primjeru, koji je karakterističan za ETK, porezni obveznik ima prebivalište u Zagrebu, uzdržava dvoje djece i uključen je u 2. stup mirovinske reforme.

Kao što se vidi iz sljedeće tablice, mijenjaju se postoci svih doprinosa. Doprinos za mirovinsko osiguranje (1. i 2.stup) postaje jedini doprinos iz bruta i iznosi 20'%. (do sada 19,5%). Doprinos za zdravstveno osiguranje postaje doprinos na bruto i iznosi 15% (do sada 16%). Doprinos za zapošljavanje postaje doprinos na bruto i iznosi 1,7%. Doprinos za ozljede na radu povećava se na 0,5% (do sada 0,47%). Dakle, svi doprinosi, osim mirovinskoga, postaju trošak poslodavca koji se iz toga razloga povećava.
Ukupni efekt zakonskih promjena na pojedinačnu plaću rezultat je kombinacije visine bruto plaće, broja uzdržavanih članova i prebivališta (zbog plaćanja prireza i njegove visine). Napominjemo da je početkom ove godine uvedeno plaćanje novih prireza u nekoliko mjesta (Brdovec, Podgora, Stupnik, Bistra, Veliko Trgovišće - povećanje s 5% na 7,5%).

Plaćanje doprinosa i za povremeni rad

Zakon o doprinosima za obvezna osiguranja proširuje pojam osnovice plaćanja doprinosa. To od sada nije samo dohodak od nesamostalnoga rada koji se isplaćuje zaposlenicima u radnome odnosu (tzv. plaće) već i drugi primitci od povremenoga rada (ugovori o djelu, honorari, dohodci članovima nadzornih odbora). Isplatitelj takvih primitaka dužan je platiti mirovinski doprinos 20% i zdravstveni doprinos 15%, te porez i prirez u postotku ovisno o visini i vrsti primitka. U trenutku plaćanja poreza i doprinosa obvezno je predočiti izvještaj o obračunu, pojedinačno po primatelju primitka, jednako kao i kod redovne plaće (tzv. R-S obrazac). Na taj način od strane državnih institucija uvodi se novi način kontrole isplata raznih vrsta primitaka izvan radnoga odnosa. Radi obveze plaćanja mirovinskoga i zdravstvenog doprinosa primatelji ugovora o djelu, honorara i sl. steći će nova, odnosno, proširiti stara prava u mirovinskome i zdravstvenom osiguranju (pravo na mirovinsku osnovicu, pravo na nadoknadu za vrijeme bolesti).

Đ. Peršin