Nikola Tesla (1856.-1943.), genijalni vizionarski um, istraživač i znanstvenik svjetskoga glasa u području elektrotehnike, čovjek koji je za prirodne znanosti u 20. stoljeću (pogotovo za njihovu praktičnu primjenu) učinio kao rijetko tko, rođen u Smiljanu u Hrvatskoj, umro je 7. siječnja 1943. u New Yorku, prije punih 60 godina. Ime ovoga velikana na području prijenosa energije i telekomunikacija s ponosom je ugrađeno i u naziv naše kompanije.

Teslina otkrića još uvijek nedovoljno istražena

Nikola Tesla svjetski je poznat po svojim izumima i patentima, usavršavanju elektromotora, generatora i transformatora te po primjeni izmjenične električne struje. Vizionarskim se ocjenjuju njegova istraživanja na polju prijenosa energije, elektromagnetskih zračenja i elektrovodiča iz kojih su, tvrde znanstvenici, danas nastali moderni sustavi radiokomunikacija, televizije, robotike, daljinskoga upravljanja. Mnogi suvremeni, a vjerujemo, i budući pronalasci nalaze ishodište upravo u Teslinim otkrićima.

Pisana ostavština Nikole Tesle, 70-100 tisuća stranica dokumenta, iznimno sistematiziranih njegovom rukom, danas je pohranjena u njegovom Muzeju u Beogradu, Morganovoj banci u New Yorku te u središtu FBI-aja. Mnogi od tih dokumenta strogo su čuvana tajna i nisu dostupni ni znanstvenicima.

Tesla, taj genijalni istraživač i osebujna ličnost, bio je čovjek ispred svoga vremena i slobodno se može reći da svijet još nije do kraja istražio i spoznao pravu vrijednost svih njegovih ideja i pronalazaka. Nagađa se da je u Teslinoj ostavštini riješeno pitanje bežičnoga prijenosa energije te da ona obiluje misterijima poput mogućnosti umjetnoga izazivanja potresa, kontroliranoga projiciranja misli, nadmašivanja brzine svjetlosti, komunikacije s vanzemaljcima itd.

Zanimljiva je činjenica da je bista Nikole Tesle, kao utemeljitelja, postavljena u Svjetskome centru telekomunikacija u Ženevi. Njemu u čast, 1956. godine, jedinica za magnetsku indukciju tj. gustoću magnetskog toka prozvana je tesla (T), a njegovo ime astronauti su dali i jednom brdu na Mjesecu.

Amerika zemlja kakva je trebala njegovu umu

Nikola Tesla rođen je 10 srpnja 1856. u selu Smiljanu kraj Gospića, u svećeničkoj obitelji koja je znala prepoznati njegove prednosti i podržati ga. Iako relativno siromašni poslali su ga na studij u Zagreb i Graz. Zbog financijskih teškoća ipak nije uspio završiti fakultet pa se ubrzo zapošljava u Budimpešti, a zatim u Parizu. Godine 1884. odlazi u Ameriku, zemlju kakva upravo trebala njegovu umu. Krajem 19. stoljeća, nakon prestanka građanskoga rata Sjever-Jug, Amerika je u procvatu. Nužan joj je čelik zbog izgradnje željezničkih pruga, industrije, brodova, oružja i sl. Međutim, industriji čelika nedostaju motori, a za njegovu proizvodnju koristi se isključivo ljudska snaga.

U tom kontekstu pojavljuje se odjednom Nikola Tesla sa svojim otkrićem elektromotora, što je spas za industriju. Tesla postaje jedan od najslavnijih ljudi Amerike.

Na samom početku 20. stoljeća na vlast dolazi američki predsjednik T. Roosevelt čiji prvi potez je otvaranje Amerike prema svijetu. Tu je opet Teslina šansa da ostvari svoj krajnji cilj - povezati svijet i osigurati mu energiju. Baca se na istraživanje područja prijenosa električne energije i telekomunikacija.

Primjena Teslinih ideja

Nikola Tesla je otac polifaznoga električnog sustava za proizvodnju i prijenos električne energije. Prema njegovoj zamisli izgrađeno je nekoliko vrsta generatora, transformatora i motora. Usavršio je također sustav električnoga izvora svjetla.

Elektromagnetski valovi posebno su područje interesa Nikole Tesle. Bavio se visokim frekvencijama i naponima te telekomunikacijama. Udario je temelje prijenosu energije uključujući glas i sliku. Njegova teleautomatika realizirana je kroz teledirigirano upravljanje. Stoga se može reći da današnji dometi američkoga programa svemirskog naoružanja, poznatoga kao "Rata zvijezda", imaju ishodište u Teslinoj ideji. Pred kraj svoga istraživačkog rada Nikola Tesla bavio se i područjem termodinamike i hidraulike.

Izvorno Teslina otkrića pripisana drugim autorima

Poznato je da su otkrića Nikole Tesle često pripisivana drugim autorima. Postoji mnoštvo patenata pod tuđim imenom iako je njihovo ishodište u Teslinoj ideji. To se posebno odnosi na područje suvremenih telekomunikacija. Talijanski znanstvenik G. Marconi sebi je pripisao otkriće radiotelegrafske veze, a smatra se da je i otkriće X zraka nepravedno pripisano W.C. Roentgenu. Marconi i Roentgen dobitnici su Nobelove nagrade koju Tesla nikada nije dobio.

Nikola Tesla, taj renesansni tip intelektualca, cijeli je svoj život posvetio samo radu. Nije imao ni obitelj ni prijatelje, nisu ga zanimale materijalne vrijednosti, priznanja i titule. Opterećenost tim stvarima samo bi ga odbile od njegove osnovne želje - raditi za dobrobit čovječanstva. Do kraja života ostao je vjeran svome porijeklu, a poznate su njegove riječi: "Ponosim se jednako i svojom srpskom majkom i svojom hrvatskom domovinom".

D. Kobsa