Istraživački projekti

Okruženi elektroničkim napravama i ne primjećujemo kako malo po malo postajemo ovisni o njima, kako su već gotovo u potpunosti zavladale našom dnevnom rutinom. Međutim, zajedno s našom ovisnošću raste i količina pomoći koju te naprave i sustavi unose u naš život, čineći ga ugodnijim i lakšim. Elektronska pomagala u svakodnevnom životu (EADL - Electronic Aids to Daily Living) mogu i više od toga, mogu starima i nemoćnima te osobama s raznim oblicima invaliditeta život učiniti ne samo lakšim, već jednostavno - mogućim. Tim se područjem, u suradnji sa splitskim Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, vrlo uspješno bavi grupa naših stručnjaka iz splitskoga dijela istraživačkoga odjela Instituta za telekomunikacije, dokazujući i na ovaj način kako je Ericsson Nikola Tesla kompanija visoke društvene svijesti.

Rješenje sustava elektronskih pomagala u svakodnevnom životu koje predlažu naši stručnjaci čini neposredno okruženje "osjetljivim" na informacije, odnosno, pomoću sustava senzora i upravljačkih centara čini ga gotovo sasvim automatiziranim. Sustav se temelji na bežičnoj komunikacijskoj tehnologiji, glasovnoj komunikaciji čovjeka i stroja te se oslanja na razne mogućnosti interakcije čovjeka s njegovom okolinom koje podržavaju suvremene komunikacije.

Ivica Ćubić jedan je od nositelja EADL istraživačkoga projekta. On objašnjava:

"Engleski naziv Electronic Aids to Daily Living se u posljednje vrijeme češće upotrebljava za sustave poznate i pod nazivima Environmental Control ili Home Automation. Radi se o sustavu koji omogućava kontrolu elektroničkih uređaja u neposrednom okruženju. Korisniku sustav omogućava da s udaljenosti pali ili gasi svjetla, radio i televiziju te bilo koji drugi električni uređaj u domu ili na radnom mjestu, da odgovara ili inicira telefonske pozive, da otključa ili zaključati vrata. U osnovi, svaki aspekt neposrednoga okruženja se može kontrolirati u zavisnosti o složenosti samoga sustava. Naše rješenje, hardverski i softverski modularno zamišljeno, korisniku omogućava da predodredi ponašanje ili spontano upravlja udaljenim električnim uređajima i napravama."

EADL sustav, dakle, omogućava upravljanje elektronskim napravama iz udaljenosti, bežično, govornim komandama pa za sve one kojima je to teško izvesti na uobičajeni način taj sustav predstavlja veoma dobru vijest. Danijela Pokrajac također je dio istraživačkoga tima koji je radio na projektu.

"EADL sustavi mogu imati iznimno važnu ulogu u pomoći hendikepiranim osobama, olakšavajući im, ili u nekim slučajevima čak omogućujući, obavljanje onoga o čemu zdrave osobe i ne razmišljaju, već to čine automatski. Riječ je o starijim i nemoćnim osobama, ljudima koji se opravljaju od neke bolesti ili operacije te osobama s raznim oblicima invaliditeta. Suvremena tehnologija u ovom slučaju pomaže jednoj velikoj skupini ljudi koji se uz takvu pomoć mogu lakše snaći u svakodnevnom životu te se uključiti u širu društvenu zajednicu", naglašava Danijela onu humanu dimenziju projekta.

Tehnologije u našoj svakodnevnoj službi

Koje to suvremene komunikacijske tehnologije čine temelj EADL istraživačkoga projekta? Podrobnije na to pitanje odgovara Ivo Stojan:

"Tehnologije koje su uključene u suvremeni EADL sustav su Bluetooth bežična tehnologija za udaljenu bežičnu kontrolu, X10 tehnologija koja iskorištava postojeću električnu instalaciju kao medij za prostiranje upravljačkih signala odnosno poruka, VoiceXML jezik za kreiranje govornih aplikacija i sintezu govora. Za integraciju tih tehnologija u projektu smo koristili Java Remote Method Invocation (Java RMI) tehnologiju za komunikaciju između distribuiranih objekata, odnosno modula, XML kao komunikacijski protokol aplikacijske razine te web tehnologije."

Fleksibilnost i modularna arhitektura sustava omogućavaju njegovu ugradnju i u starijim zgradama bez posebnih prilagodbi električnih instalacija, što povećava njegovu već ionako značajnu troškovnu učinkovitost. Uz to, jedna od mogućih primjena EADL sustava je i praćenje zdravstvenih parametara na daljinu, što bi moglo biti veoma značajno u promoviranju postoperativnoga oporavka pacijenata u njihovom vlastitom domu. Projekt je u potpunosti u skladu s aktualnim europskim i svjetskim standardima koji promoviraju brigu o čovjeku i prirodi.

Ivica Ćubić ukazuje i na cjelovitu pozadinu projekta:

"EADL projekt obilato se služi ishodima i iskustvima nekih prethodnih projekata. Jedan od njih je interni projekt, Bluetooth Remote Controller (BlueReC) koji je definirao upravljačku paradigmu uz korištenje Bluetooth bežične tehnologije. Nadalje, imamo uvid i u rezultate projekta PublicVoiceXML, pilot projekta nekoliko radio stanica iz Europske unije potpomognut i od Europske komisije, a od velike pomoći bili su nam i rezultati do kojih se došlo u okviru projekta Govorni linux za slijepe (GLS) razvijan pod okriljem organizacije Internet Pomoć Slijepom Internet Surferu (IPSIS). Nekolicina kolega iz ETK Istraživanja radilo je na tom projektu za vrijeme civilnog služenja vojne obveze."

U ovom trenutku prva faza EADL projekta je završena, a sada se kreće u drugu fazu - prilagodbu sustava za hrvatsko govorno područje. U realizaciji projekta sudjeluje cijela postava odjela za Istraživanje iz Splita: uz naše sugovornike, Danijelu, Ivu i Ivicu, tu su i Ante Restović te Zoran Civadelić.

J. Lončar