ZAŠTITA NA RADU I ZAŠTITA ZDRAVLJA ZAPOSLENIKA

Nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te podnošenja zahtjeva za prijam u članstvo Europske unije, Republika Hrvatska dužna je ispunjavati odredbe obuhvaćene Privremenim sporazumom koje zahtijevaju znatne izmjene i dopune postojećih propisa. Odredbe se u velikoj mjeri odnose i na područje zaštite na radu. Naime, radi se o značajnim sredstvima koje zemlje članice Europske unije ulažu u zaštitu na radu te žele da i zemlje kandidatkinje ulažu u to područje. Na taj način, s jedne strane, želi se postići ista razina zaštite zaposlenika kao i u zemljama članicama, a s druge, spriječiti nelojalna konkurencija zemljama članicama Europske unije zbog neulaganja u zaštitu na radu.

Provedenom analizom pri Zavodu za zaštitu na radu RH utvrđeno je da je, među ostalim, potrebno uskladiti i direktivu 90/270/EEC o minimalnim zahtjevima za sigurnost i zdravlje pri radu s računalima s našim propisima. Stoga je donesena odluka o donošenju Pravilnika o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom.

Naime, sve veći broj zaposlenih, u većem djelu radnoga vremena koristi računalo te se dio zaposlenika žali na određene zdravstvene probleme. Primjerice, u zemljama članicama EU, a prema ispitivanjima Europske fondacije za poboljšanje života i rada, poslove tog tipa obavljalo je u 1995. godini 39% zaposlenika, dok se 2000. taj broj popeo već na 41% s daljnjim trendom povećavanja.
Kada je riječ o Hrvatskoj, prema nepotpunoj analizi, pretpostavlja se da u našoj zemlji oko 15 % zaposlenika radi više od pola radnog vremena za računalom.
Dugogodišnja ispitivanja pokazala su da poslovi na radnim mjestima s računalom mogu prouzročiti prekomjerno opterećenje koštano-mišićnoga sustava i vida, te mogu dovesti do stresa. Zaposlenici se ponajprije žale na bolove u vratu, leđima i ramenima te umor. U skladu s ispitivanjima Europske fondacije za poboljšanje života i rada, u 2000. godini u zemljama EU na bolove u leđima žalilo se oko 33% zaposlenika, 23% zaposlenika osjećalo je bolove u vratu i ramenima, 23% zaposlenika umorni su od rada, a 28% je pod stresom.

Odredbe Direktive 90/270/EEC pa tako i hrvatski pravilnik, ne odnose se samo na računalo, nego i na odgovarajuće ergonomsko okruženje tj. na sve uvjete vezane za prilagođenost radnoga mjesta zaposleniku koji moraju biti ispunjeni prema odredbama direktive. U tome području stavljaju se pred poslodavce velike obveze i traže znatna financijska izdvajanja. O čemu je sve konkretno riječ, objavit ćemo u jednome od naših idućih brojeva.

G. Lipnjak