|
ETK/D/N - Uz dvadesetu godišnjicu ETK
odjela u Splitu Proslava rođendana u splitskomu odjelu koja je održana ovoga mjeseca bila je
posvećena sasvim posebnome slavljeniku – našemu dvadeset godina staromu odjelu u
Splitu. U toj svečarskoj prilici prisjetimo se kako je nastao, rastao, uspravljao se i
koračao prvim koracima, prolazio kroz pubertet i konačno stigao na vrata zrelosti.
Naša splitska jedinica osnovana
je u veljači daleke 1982. Bila je to godina koja inženjerima u Splitu nije dala ni
naslutiti kakva ih budućnost čeka u Ericssonovoj velikoj obitelji. Negdje daleko od nas,
Ericsson je otkrivao novo područje djelovanja - mobilnu telefoniju. Tih je dana upravo
bio instaliran prvi NMT komunikacijski sustav u svijetu. U Zagrebu se ondašnje poduzeće
“Nikola Tesla”, koje je kupilo Ericssonovu licencu za noviju AXE centralu, razvijalo
softverski i hardverski, a Ured AXE je brojao pedesetak zaposlenih.
Svaki početak je težak
Bilo je to teško doba za mlade
splitske inženjere koji su teško pronalazili posao nakon završenoga studija. Nerijetko
su napuštali Split u potrazi za “kruhom”. Takvu je situaciju promijenila inicijativa
“Nikole Tesle”, uz pomoć tadašnje Pošte i Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje u Splitu. Oni su odlučili eksperimentalno osnovati mali Odjel za razvoj
softvera koji je trebao djelovati u Splitu.
Pet mladih, vrijednih i
entuzijazmom bogatih inžinjera, zaposlilo se 8. veljače 1982. godine u tome dislociranom
“Teslinom” odjelu. Bili su to Živana Mijačika (tada Rakić), Ivan
Maslov, Vjeran Radatović, Ivo Radonić i danas, nažalost, pokojni Igor
Bojović. Prve su mjesece proveli na seminaru dizajna u Zagrebu, gdje su revno
učili, prikupljali materijale, signalne dijagrame, printane programe. Na povratku u Split
pratio ih je kamion pun knjiga, papira i razne dokumentacije.
Bilo je to vrijeme kada su se svi
procesi radili mehanički.
Po zidovima bi lijepili dijelove
programa i gotove dijagrame kako bi se lakše snašli u brdu papira. U to vrijeme i
poduzeće u Zagrebu raspolagalo je sa samo 2 IBM terminala za koja bi se dizajneri
predbilježavali danima unaprijed. Moglo se za ekranom provesti najviše dva sata dnevno,
jer je red čekanja bio dug.
Tijekom prve godine u Splitu im
se pridružio iskusni član zagrebačkoga tima, Josip Pongrac, kako bi im
pomogao u prvim koracima, a onda se iz Zagreba u Split preselio Ivan Mijačika
koji ih je nastavio voditi. Za suradnju sa Splitom na razini Instituta bili su zaduženi dr.
Rajko Pfaff i dr. Antun Carić, šef zagrebačkoga Ureda AXE , Sead
Kotlo te šef softverskoga odjela, Josip Pintarić. Veliku
pomoć im je pružao i tadašnji direktor Predstavništva “Nikole Tesle” u Splitu, Davor
Ferić.
Područja i način rada
U početku splitska ekipa je
radila softver za tranzitne inter-nacionalne i lokalne centrale, uglavnom za rusko
tržište. Uz projekte za Rusiju, od kojih su najveći bili Ven4, Ven5, 3IC,EOCC i
EOCC12.3, povremeno se radilo i za tržište bivše Jugoslavije, a poslije su došli na
red Kina i Kuba.
Profesionalno sazrijevanje i
rast
Nakon tri godine “ispit” su
konačno položili, te je odlučeno da je vrijeme omogućiti rast splitskoga tima. U Split
su stigli fotokopirni aparat, te 2 IBM-ova terminala koja su direktnom iznajmljenom
linijom bila spojena sa Zagrebom. Primljeno je još sedamnaest pripravnika te je kupljen
novi, veći prostor. U petoj godini postojanja Odjel je preseljen na Mertojak i bolje je
opremljen. Način rada se promijenio, sada se uz dizajn u Splitu moglo obavljati i
testiranje funkcionalnosti. Količina posla i broj zaposlenih polako i postupno su rasli
dok se broj ljudi nije stabilizirao negdje između trideset i pet i četrdeset. Slijedila
je još jedna selidba, u sadašnji prostor u Vinkovačkoj.
I mi smo dio Ericssona
U to doba Ericsson je postao
najveći pojedinačni vlasnik kompanije, krenulo je osuvremenjivanje i restrukturiranje
tvrtke, dostupnost informacijama preko računala i direktne veze između Zagreba i
Švedske značajno su porasle, pa je rad postao još efikasniji i ugodniji. Komunikacija s
drugim Ericssonovim centrima širom svijeta proširila je vidike.
Daljnja zbivanja su već svima
poznata: naši splitski odjeli ETK/D/NS i dio ETK/D/P su u ljeto 2000. počeli dramatično
rasti te nas je danas gotovo stotinu.
Radi se i dalje punom parom, broj
projekata se vrtoglavo povećao, tehnologije i alati su sve savršeniji, brzine veće.
Lijepo je prisjetiti se kako je
to nekada bilo, ali lijepo je vidjeti i zadovoljne iskusne kolege, kada komentiraju kako
smo svi, pa i ove najnovije generacije, nastavili jednako složno, kolegijalno i s puno
entuzijazma, te se stari duh nije izgubio.
Sretan rođendan svima, a posebno
onim prvim “pionirima” koji su uložili puno napora i dobre volje da nam kroz
proteklih dvadeset uzbudljivih godina izgrade prepoznatljivi imidž i kvalitetu.
U povodu ove godišnjice zamolili
smo za izjavu i rukovoditelja jedinice za Mrežnu signalizaciju iz Splita, Ivu Mijačiku:
“Svi mi možemo biti ponosni
što je Ericssonov splitski Odjel postao najveći i najznačajniji razvojni i
istraživački centar u Dalmaciji. Najveće zasluge, bez sumnje, pripadaju onima koji su,
slikovito rečeno, u Splitu zasadili sjeme razvojno-istraživačkih aktivnosti u području
telekomunikacija i brinuli o tomu da se ono razvije u zdravo i čvrsto stablo. Koristim
ovu priliku da svima koji su pridonijeli i koji i danas pridonose izvrsnim rezultatima
Ericssonove jedinice u Splitu zaželim puno uspjeha u budućem radu.”
Maja Čakić
Sudionici osnivanja jedinice u Splitu Vjeran Radatović, pomoćnik direktora ETK
Instituta za komunikacijske sustave
- Premda više ne radim u Splitu,
znanja i iskustva koja sam stekao u tim prvim danima naše splitske jedinice temelj su
svega onoga što danas radim. Ponosan sam na činjenicu da je splitski Odjel tijekom
godina rastao i dobivao nove odgovornosti. Danas se rezultati koje postižu splitski
stručnjaci veoma cijene u Ericssonovoj zajednici. Potvrdu za to vidim u činjenici da su
signalizacijski sustavi
u Ericssonu danas u cijelosti u
našim rukama. Nekada su, uz naš Institut, to područje pokrivali i dizajn centri u
Americi, Meksiku i Grčkoj, a nedavno su odgovornost preuzeli naši stručnjaci, uz
djelomičnu podršku kolega iz Grčke. Uzevši u obzir da je naš splitski Odjel u svojoj
dvadesetogodišnjoj povijesti kontinuirano pokazivao trend rasta, mislim da od naših
Splićana u budućnosti možemo očekivati nova ugodna iznenađenja.
Josip Pongrac, Account Manager
(D/TT):
- U vrijeme kada je donijeta
odluka o pokretanju splitskoga Odjela za dizajn softvera pri tadašnjem poduzeću
"Nikola Tesla", u Split se nije putovalo avionom, već, ili vlakom ili osobnim
automobilom koji je u to doba najčešće bio popularni "Fićo". Vjeran i ja smo
tako nakrcali našega "Fićeka" debelim svescima materijala koji su se putem
obrušavali na nas i krenuli put Splita na novi radni zadatak.
Oboružani entuzijazmom i
optimizmom koje može nositi samo mladost smjestili smo se, uz ostale kolege koji su
sudjelovali u stvaranju početaka jedinice u Splitu, u jednoj prostoriji na Fakultetu
elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje i zasukali rukave. U to vrijeme nije bilo
Interneta i povezanosti s Ericssonom, pa je uloga mentora bila mnogo odgovornija no što
je to danas. Velikom
upornošću, radom i duhom
zajedništva postigli smo u kratko vrijeme zavidnu razinu znanja. Rado se sjećam kako su
studenti često zabunom ulazili u našu sobu i, vidjevši uvijek istu grupu ljudi kako
koncentrirano rade na svojim mjestima i mene kako ih obilazim, proširili priču da je u
toj sobi grupa studenata koji uporno, svaki dan polažu neki ispit i nikako da ga polože.
Koristim ovu priliku
da svojim prijateljima iz Splita
poželim da i dalje postižu odlične rezultate i pridonose uspjehu našega Instituta za
komunikacijske sustave i kompanije u cjelini.
J.L. |
|
|