Iako je Europska unija (EU) već donijela direktive o zaštiti osobnih podataka, priprema se i pravni okvir za zaštitu osobnih podataka vezanih upravo uz posao. Radi se o utvrđivanju niza načela i pravila tretiranja ovih podataka kako bi se dale jasne i opsežne upute poslodavcima i zaposlenicima o njihovim pravima i obvezama u tome području. Govorimo, dakle, o tretiranju osjetljivih informacija kao što su to: podaci o zdravstvenome stanju, rezultatima testiranja na drogu, genetskome testiranju, nadziranju e-maila kreiranih od strane zaposlenika i nadziranju korištenja Interneta od strane zaposlenika.

Anna Diamantopoulou, članica EU Komisije za zapošljavanje i socijalna pitanja, istaknula je kako EU treba jasna i jednostavna pravila o zaštiti osobnih podataka zaposlenika. Ona moraju biti primjenjiva u svim državama članicama, a bolje će definirati odnos između poslodavaca i zaposlenika. To će biti dobro i za zaposlenike i za poslovanje. Bitno različiti propisi u ovome području u pojedinim državama članicama, mogu stvarati prepreke na internome tržištu i štetno djelovati i na slobodno kretanje radnika i na potrebe poslovanja u globalnoj ekonomiji, i to ne samo u Europskoj uniji, već i izvan njenih granica.

Kao glavni razlozi ovakvoj inicijativi navode se:
1. Tehnološki napredak (elektronička pošta; elektronički filovi; tehnologija jeftinijega genetičkog testiranja; uredi kod kuće i rad od kuće dovode do nestajanja granica između privatnoga života i onog na poslu).
2. Globalizacija u kojoj mnogi koriste vanjske human resource usluge.
3. Nakon 11. rujna veća nesigurnost, pogotovo u SAD, gdje se može očekivati nadziranje i sadašnjih i potencijalnih zaposlenika.

N. Fikeys Krmić