Jutro je. Prekidanje upornog zvuka budilice označilo je početak još jednog dana. Čaša vode, kava ili čaj, odlazak u kupaonicu i WC, a svim aktivnostima zajednički nazivnik je voda, voda i opet voda. Ako je ovo dio i vašeg početka dana, onda se ubrajate u malobrojne sretnike na svijetu koji imaju osiguran pristup do čiste, pitke vode i osigurane sanitarne uvjete.

Što kažu brojke?
Na Zemlji je približno 97,5 % slane vode. Od preostalih 2,5 %, približno 70 % je zamrznuto na polovima. Dakle, manje od 1 % svjetskih resursa vode za piće ili 0,007% od ukupne svjetske količine vode je dostupno za direktnu ljudsku upotrebu. Jesmo li svjesni da se to odnosi i na svakoga od nas?
· Procjenjuje se da će krajem 2025 godine na Zemlji živjeti više od 8 milijardi stanovnika, a krajem 2050 između 10 i 12 milijardi. (UNESCO)
· Prema procjenama oko 1,2 milijarde stanovnika ili oko 20 % danas nema siguran dostup do čiste vode. (UNESCO)
· Crpljenje vode na svjetskoj razini poraslo je od 250 m3 po osobi 1900., na 700 m3 po osobi 2002. godine. Kanada, u kojoj je ta brojka gotovo dvostruka, nalazi se na drugome mjestu, odmah iz SAD. (Environment Canada)
· Ako se nastavi ovakva potrošnja, dvije od tri osobe na Zemlji će do kraja 2025 živjeti u stresnim uvjetima u odnosu na opskrbu vodom. (UNEP) (Razmišljamo li uopće o tome?)
· Oko 2,4 milijarde stanovnika Zemlje nema osigurane osnovne sanitarne uvjete. Naravno, većina je iz najsiromašnijih krajeva svijeta.(WHO)
· Prosječan stanovnik Kanade u kućanstvu i za zalijevanje vrta troši 343 litre dnevno.
· U gradovima država u razvoju više od 60 % pročišćene vode iz vodoopskrbnoga sustava ne obračunava se zbog ilegalnoga priključivanja i propusnosti vodoopskrbnoga sustava.

Utjecaj na zdravlje (Opasna voda, smrtonosna voda)
Stotine milijuna ljudi u zemljama u razvoju nemaju čistu vodu ni zadovoljavajuće higijenske uvjete. Nezdrava voda glavni je svjetski uzročnik mnogih bolesti, npr. malarije, riječnoga sljepila, kolere, gube, žutice, žute groznice i još nekih bolesti od kojih godišnje umire preko 25 milijuna ljudi, uključujući i 15 milijuna djece. Proljev je najsmrtonosnije oboljenje kod male djece povezano s prljavom vodom. Godišnje oko 10 milijuna ljudi, od čega su gotovo polovina djeca, umire od nekoga oblika ove bolesti. U razvijenim zemljama proljev nije smrtonosan.

(Miles Litvinoff, Atlas zaštite okoliša)

Mogući izvor sukoba
Prema svjetskim stratezima, voda ili "plavo zlato" mogla bi u budućnosti biti i izvor većih sukoba. Vjekoslav Glavač, u svojoj knjizi "Uvod u globalnu ekologiju", navodi:
"Poznate su stare razmirice između Turske, Sirije i Iraka za vodu Eufrata i Tigrisa, rijeka koje izviru u Turskoj. Gradnjom 22 akumulacijska jezera, čija će voda poslužiti za proizvodnju električne energije i navodnjavanje polja u Turskoj, ova zemlja smanjuje priljev vode u navedene države. Zbog toga bi Sirija dobivala 40 % manje, a Irak oko 80 % manje vode. Isto tako vodoopskrba Izraela, Sirije, Libanona i Jordana ovisi o zajedničkim vodnim zalihama. Uzme li netko od njih više, drugi ima manje. Primjerice, Izrael više od polovice svojih potreba podmiruje podzemnim vodama koje leže izvan njegovih granica. Ne spominje se javno, ali to pitanje ima značajan utjecaj na tijek i ishod mirovnoga procesa u tom području. Pri tome nije riječ toliko o vodi za piće ili za kućanske potrebe koliko o poljodjelstvu, glavnome potrošaču vode. Na svjetskoj razini na poljodjelstvo se troši gotovo 70 % vodnih zaliha."

Što smo poduzeli u Ericssonu Nikoli Tesli
Organizacijska jedinica Opće usluge (ETK/R) odgovorna je za:

• sustav vodoopskrbe, ispitivanje propusnosti
• sustav odvodnje otpadnih voda, ispitivanje propusnosti
• praćenje kvalitete otpadnih voda i izvještavanje
• osiguravanje odgovarajuće dokumentacije (Vodopravna dozvola, Dozvolbeni nalog)
• praćenje potrošnje vode i izvještavanje
• poduzimanje korektivnih aktivnosti.

Znate li da je ETK/R osigurao 24 satni daljinski nadzor potrošnje vode? Postavljenim mjernim uređajima moguće je, u vrlo kratkome roku, utvrditi mjesto povećane potrošnje (obično se radi o puknuću cijevi) i poduzeti potrebne mjere za sanaciju. Primijetite li neki kvar ili nekontrolirano istjecanje vode nazovite telefon 4040. Zanima li vas potrošnja vode i/ili pripadajući troškovi nazovite broj 4034.

A sada osobno pitanje - znate li koliko trošite vode dnevno?
Igra brojkama za 2002. godinu, Ericsson Nikola Tesla, lokacija Krapinska 45:

• potrošeno 33.000 m3 ili 33.000.000 litara
• 245 radnih dana
• 1000 osoba dnevno na lokaciji

33.000.000:245:1000 = 135 litara po osobi dnevno za sve potrebe (sanitarne, pranje prostora, priprema hrane, kao rashladna voda).
Ovoj brojci dodajte potrošnju u vašem domaćinstvu, zatim potrošnju vode potrebne za proizvodnju hrane i pića za vaše potrebe, te za javnu potrošnju itd.

U čemu se svi slažemo?
Voda je obnovljiv, ali ograničen prirodni resurs i zato moramo smanjiti potrošnju, odnosno štedjeti, ne rasipati je, kada i gdje god je to moguće.
Voda nam je životno važna jer bez nje nema života. Znamo li da voda čini oko 3 ljudske tjelesne težine? Voda je život i zato je jasno porijeklo uzrečice da je nešto dragocjeno i da treba čuvati "Kao kap vode na dlanu".

Više o toj temi možete naći na Internetu www.unesco.org/water/ i www.wateryear2003.org/, časopisu "Priroda" i Atlasu zaštite okoliša.

D. Bačun