O jeziku i oko njega

Čitam u elektroničkim vijestima poznatoga hrvatskoga strukovno-informativnoga časopisa ovo:
"IFC Svjetske banke u siječnju očekuje odobrenje svog Upravnog odbora za preuzimanje 19% udjela u Hrvatskoj poštanskoj banci, kaže se u posljednjem pismu namjere bivše Vlade poslanom MMF-u i objavljenom na Internetskim stranicama HNB-a. HAC i HFP će premašiti planirane deficite, HAC zbog većih kapitalnih izdataka od plana, dok je Fond potrošio više za subvencije, kapitalne transfere i kredite tvrtkama. (JL;3)".

Što znače te kratice? Brzo pretražujem Internet i nalazim da je IFC the International Finance Corporation, tj. Međunarodna financijska korporacija. MMF je vjerojatno Međunarodni monetarni fond. Vrlo je poticajno za rad sivih moždanih stanica kada su u istom odlomku ispremiješane kratice na raznim jezicima, jer prvo nagađaš o kojem je jeziku riječ, a zatim razmišljaš što ta kratica znači. HNB je valjda Hrvatska narodna banka. Ostaju HAC i HFP, a spomenut je i Fond. Pretpostavljam, dakle, da je HFP kratica za Hrvatski fond za privatizaciju. HAC zasad ostaje nepoznanica.
Bila bih pošteđena ove muke u čitanju vijesti da je novinar osim kratica naveo i pune nazive. Dakako, baš u tom grmu leži zec: mora li čitatelj članka, ili slušatelj nekog izlaganja poznavati kratice iz područja koje mu možda nije specijalnost? Ne mora. Onaj koji piše ili govori treba se pobrinuti za to da čitatelj ili slušatelj doista uzmogne razumjeti o čemu se radi.

Dobar je običaj strukovnih časopisa da na početku svakog članka navode ključne riječi. Tako, npr., čitam u Ericsson Review (2/2003) članak o mobilnim komunikacijama i zdravlju i vidim da su u okviru uredno navedeni strukovni termini i kratice. Između ostalog piše MMF, no to, dakako, nije već spomenuti Međunarodni monetarni fond, nego Mobile Manufacturers Forum, tj. Forum proizvođača mobilne telefonije. Gledam i ETK Reviju: ključne riječi navedene su i na hrvatskom i na engleskom jeziku, mogućnosti nerazumijevanja ili nesporazuma nema. Ovakav je pristup vrijedan pohvale, no bacimo li oko na naše intranetske stranice, naći ćemo svašta.

Što su akronimi?

Spomenute i slične riječi (npr. Benelux, CD-ROM, DECT, G7, GSM, ISDN, NASA, NATO, OPEC, SALT) zovu se akronimi ili kratice i često ih ili svakodnevno nalazimo u tisku, u vijestima elektroničkih medija, slušamo ih u TV- i radio vijestima.

Akronim ili kratica u širem značenju riječi definiran je kao proces i rezultat tvorbe riječi u kojem se prva slova (ili slogovi) grupe riječi pišu i izgovaraju kao riječi. Kratice se mogu kategorizirati kao one koje se izgovaraju kao pojedina slova, npr. engleski USA (U-S-A), hrvatski SAD (S-A-D), PDV (P-D-V), zatim kao one koje se izgovaraju kao grupe slogova, npr. NATO (NA-TO) tj. zemlje članice sjevernoatlantskog pakta, te one čija početna slova stvaraju novu riječ, npr. na engleskom AIDS (bolest), na hrvatskom ZABA (Zagrebačka banka), INA (Industrija nafte)

Akronimi ili kratice su u engleskom jeziku plodan izvor novog vokabulara i svrstavamo ih među novostvorene riječi ili neologizme. U hrvatskom jeziku često preuzimamo već skovane kratice iz engleskog jezika (npr. UNESCO, UNICEF), no ima sve više kratica stvorenih iz hrvatskih naziva, prvenstveno banaka (ZABA, HBOR), gospodarskih subjekata (HEP - Hrvatska elektroprivreda) ili institucija (FER - Fakultet elektronike i računalstva). Neki su akronimi koje smo preuzeli iz engleskog već toliko udomaćeni u hrvatskom da ih više nije potrebno prevoditi (npr. laser, radar).
Akronime, dakle, nameće jezična ekonomija i praksa, no treba voditi računa o tome mogu li ih slušatelji ili čitatelji razumjeti.

Branka Ohnjec