Razmišljamo o temi

Meteorolozi su po mnogočemu članovi naših obitelji. Zajedno s njima planiramo što ćemo odjenuti, proslave na otvorenom, donosimo odluke o tomu hoćemo li za vikend s djecom u kino ili u zoološki vrt. Ima i onih koji slušaju vremensku prognozu zbog najvažnije stvari na svijetu - zdravlja. Riječ je o meteopatima, ljudima koji nagle vremenske promjene prate sa zebnjom, jer dok skaču i padaju temperatura i tlak zraka te vlaga u zraku, oni muku muče s glavoboljom, malaksalošću, depresijom. Tomu se problemu posvećuje sve veća pažnja, a tijekom zadnjih nekoliko desetljeća u razvijenim zemljama zaživjela je i nova disciplina koja se bavi proučavanjem povezanosti između pojave nekih bolesti ili zdravstvenih anomalija i meteoroloških uvjeta - biološka meteorologija. U kojoj mjeri smo podložni utjecaju vremenskih uvjeta? Kako se to odražava na naš učinak u svakodnevnoj utrci prema zacrtanim ciljevima? O tomu razmišljamo u ovom broju našega lista.

Riječ, dvije stručnjaka

Gorana Lipnjak, rukovoditeljica za zaštitu na radu i zaštitu zdravlja zaposlenika u Ericssonu Nikoli Tesli, poziva se na zaključke stručnoga skupa o bioprognozi, nedavno održanoga u Zagrebu.
"Dokaz o sve većem značenju bioprognoze jest prvi Simpozij o bioprognozi koji se održao u sklopu 1. Hrvatskoga kongresa preventivne medicine i unaprjeđenja zdravlja u studenom prošle godine.
Biometeorološka prognoza je interdisciplinarna informacija, koja sadrži meteorološku i medicinsku komponentu. Svrha bioprognoze je pravovremeno upozorenje i prevencija simptoma uzrokovanih meteorološkim i aerobiološkim parametrima, a krajnji cilj je zaštita zdravlja stanovništva. Bioprognoza predstavlja značajan doprinos preventivnim aktivnostima u brizi o zdravlju. Objavljivanje bioprognoze u medijima te na Internet stranicama Zavoda za javno zdravstvo i Državnog hidrometeorološkog zavoda sigurno pridonosi prevenciji pojave simptoma kod kroničnih bolesnika. Cilj takovoga izvještavanja je informirati građanstvo o mogućem utjecaju nadolazećih vremenskih prilika na zdravlje, uz posebne savjete za kronične srčane, pulmološke, reumatološke te gastroenterološke bolesnike.
Na temelju dugogodišnjih istraživanja Državnoga hidrometerološkog zavoda i pojedinih zdravstvenih institucija o utjecaju nekih meteoroloških parametara (naoblaka, frontalni poremećaji, stabilnost atmosfere, temperatura i tlak zraka) izrađuje se biometeorološka prognoza prema kojoj liječnici specijalisti određenog područja daju upozorenja i preporuke pacijentima, kako bi oni prilagodili svoje aktivnosti u skladu s nadolazećim vremenskim prilikama. U sastav biometeorološke prognoze ulaze i podaci o koncentraciji peludi i najvažnijih zagađivača u zraku - sumporni i dušikov dioksid (SO2, NO2) te lebdećih čestica.
Od najstarijih vremena kod ljudi je postojalo saznanje o vezi zdravlja i atmosferskih prilika. Istraživanje koje je provedeno na 600 stanovnika Zagreba 2003. godine, pokazalo je koliko u prosijeku stanovnici našega glavnoga grada znaju o bioprognozi. Od ukupno anketiranih samo 15% ne zna za bioprognozu, dok ju njih 16% redovito prati. Najveći dio, njih 68%, tek povremeno prati biometeorološku prognozu, a 77% ispitanika izjavilo je da osjeća utjecaj vremena na raspoloženje. Taj broj se među kroničnim bolesnicima penje do 90%. Bezvoljnost i pospanost su najčešći simptomi koje su naveli ispitanici kao posljedicu utjecaja vremenskih prilika, a kao ostale smetnje najčešće navode glavobolju. Anketa je pokazala da sparno vrijeme najviše smeta ispitanicima.
Rezultati istraživanja, prikazani na simpoziju o bioprognozi, pokazali su da u vrijeme naglih vremenskih promjena (naglog zahlađenja ili izrazito visokih vrućina) može doći do znatnih subjektivnih smetnji (osjećaj umora, atipični bolovi u prsima, vrtoglavice, omaglice, glavobolje), naglih promjena krvnog tlaka, pulsa, stanja svijesti, pa i do infarkta. Oboljeli od astme uglavnom su osjetljivi na promjene temperature, tlaka zraka i stupnja vlažnosti, što može uzrokovati napadaj astme. Kod reumatskih bolesnika, od ukupnoga broja ispitanika, 70% reagira prije promjene vremena, i to najčešće u intervalu od jednoga do tri dana, oko 20% za vrijeme same promjene, a preostalih 10% nakon promjene vremena.
U sklopu bioprognoze daju se i podaci o peludu u zraku, a za područje Zagreba značajni alergeni su biljke joha, lijeska, čempresi, breza, jasen, grab, trave, bazge, koprive, pitomi kesten, pelin i ambrozija, tako da opasnost za osobe osjetljive na pelud traje od veljače do listopada."

Nevenka Mesarov, psiholog i predavač u kompanijinom Centru za razvoj kompetencija, u nastavku navodi na koji način vremenski uvjeti utječu na ljudsku psihu:
"Utjecaj meteorološkoga stresa na čovjekov organizam spominje se već od davnih vremena. Već je Hipokrat pisao o utjecaju vjetra na bolesti, a Aristotel je doveo u vezu smrtnost ljudi i vremenske (ne)prilike. Vrijeme utječe na biokemijsku ravnotežu tijela i iz tog razloga pronalazimo, npr., vezu između reumatoidnog artritisa i hladnog zimskog perioda, bronhitisa i maglovitog vremena ili povećane smrtnosti izazvane niskim tlakom zraka. Primjerice, kiša je sasvim pozitivna pojava, a zna se da mnogo ljudi po kišovitu vremenu ima glavobolje i pada u depresivna stanja. Također, hladno vrijeme može uzrokovati depresiju, pa čak i psihološki slom, zatim izazvati nepravilne i neujednačene otkucaje srca. San i spavanje može narušiti nadolazeća nagla promjena vremena.
Često se u televizijskim vijestima može čuti kako su naleti velikih vrućina uzrokovali smrt starijih ljudi. Psiholozi također tvrde da spomenuti naleti velikih vrućina djeluju na ljude iritirajuće i imaju kumulativni efekt na tjelesni stres, što u konačnici može rezultirati infarktom. Ako rezimiramo, na fizičko i psihološko zdravlje ljudi utječu tri glavna atmosferska faktora: najviše utječe temperatura zraka, a zatim slijede vlažnost i tlak zraka. Kada su temperatura i vlažnost visoke, a tlak zraka nizak, ljudi se učestalije tuže na zdravstvene teškoće.
Interesantna su i neka istraživanja koja govore o tome kako se emocije intenziviraju kada pušu jaki vjetrovi, a konkretno, jedna studija je pokazala da se u slučaju vjetra jačine 35 milja na sat, udvostručava dnevni broj tučnjava u školi. Također, studije pokazuju da su tri od četiri čovjeka (75%) meteopati, a kao najčešći simptom navodi se loše raspoloženje, koje najčešće traje još jedan ili čak i nekoliko dana nakon što se vrijeme stabilizira.
Zato podržavam inicijativu Zavoda za javno zdravstvo koje svakodnevno daje bioprognozu za nekoliko dana unaprijed, što je kao posebno upozorenje izuzetno korisno starijim ljudima, ali nisu isključeni ni svi ostali koji osjećaju meteopatske simptome, koji su kronični plućni, gastroenterološki, reumatski bolesnici, zatim bolesnici s anginom pektoris te astmatičari za koje je posebno važna informacija o koncentraciji peluda. Web stranica na kojoj možete pročitati bioprognozu je sljedeća: www.publichealth-zagreb.hr.

Riječ, dvije zaposlenika

Aleksandra Lončar, tajnica u jedinici Poslovni sustavi, priznaje kako na njeno raspoloženje i radnu učinkovitost vremenske prilike imaju značajan utjecaj:
"Vjerujem da jedan značajan broj ljudi ima razne zdravstvene poteškoće pri promjeni vremena. Svakodnevno slušajući vremensku prognozu uhvatimo se u razmišljanju: Što će nam donijeti današnji dan? Hoće li nam loša prognoza poremetiti naše planove ili još više pogoršati naše raspoloženje te naglasiti sve ono loše što inače držimo u sebi?
U dane kada pada tlak zraka ili kada se značajno i naglo promijeni temperatura osjećam se usporeno i sjetno. Osjećam laganu nervozu, a vrlo često javljaju se glavobolje, najčešće migrene koje traju čitav dan, popraćene vrtoglavicom. Bolovi u kralježnici javljaju se pri svakom naglom pokretu, a i grčevi u nogama. Budući da tijekom tih dana radim sa smanjenom koncentracijom, efikasnost nije onakva kakvu bih željela postići. Tempo rada je, međutim, takav da nismo uvijek u mogućnosti ostati kod kuće, pa tako povremeno moje zdravstvene probleme vrlo strpljivo podnosi i moja radna okolina."

Dražen Kosanović, Account Manager, pridružuje se onima koji misle da vremenske prilike utječu na zdravlje i raspoloženje ljudi:
"Moram priznati da sam u zadnje vrijeme primijetio da vremenske promjene djeluju na mene sve više. Najviše, prvenstveno, osjećam nagla zatopljenja, odnosno, kada u zimskim mjesecima naglo 'zajuži', a takav je slučaj bio u protekla tri vikenda.
Živim u Karlovcu, a taj kraj je poznat po tome da je iznimno hladno i snježno, ili, pak, izuzetno toplo. Kada zahladi, temperature se spuste i počne sniježiti te se osjećam kao da sam na kakvom planinskom vrhuncu, a kada zatopli zna se dogoditi da temperature premašuju i one na jadranskoj obali.
Za radnih dana, najvjerojatnije zbog radnoga stresa, uopće ne primjećujem vremenske promjene, jer vrlo malo vremena provodim na otvorenom. Međutim, kada dođe vikend i kada se tijelo i duh opuste, a vani je kišno ili hladno, tada mi se samo spava i uopće ne želim izlaziti po takvom vremenu. Tada mi je raspoloženje na nuli."

Nataša Vlahović-Klečina, Service Manager, ima u ovoj stvari praktičan pristup:
"Spadam u kategoriju onih koji slušaju vremensku prognozu uglavnom radi planiranja izlaska s djecom za vikend. Zanima me, npr., hoće li se snijeg zadržati u okolici Zagreba ili ćemo u potrazi za snijegom putovati malo dalje. Slažem se, ipak, s onima koji misle da je biometeorologija, o kojoj se sve više govori, veoma važna. Pozdravljam relativno novo izdanje knjižice u izdanju jedne zagrebačke izdavačke kuće, koja povezuje meteorološke uvjete sa stanjem ljudi koji su preživjeli moždani udar i koja nudi prikladne savjete, a rađena je u suradnji meteorologa i neurologa. Što se tiče učinkovitosti na poslu, mogu primijetiti kako postoje dani kada su komunikacija i raspoloženje među kolegama pod utjecajem loših ili dobrih meteoroloških uvjeta. Osobno, za prvu varijantu pripremim dobru dozu tolerancije, a u drugoj varijanti pridružim se dobrom raspoloženju."

J. Lončar