55 preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske

Pod utjecajem globalizacijskih procesa svjetsko gospodarstvo postalo je otvoreno, fleksibilno i integrirano. Znanje, stručno osposobljavanje, slobodno kretanje rada i kapitala, primjena novih tehnologija značajni su čimbenici podizanja nacionalne konkurentnosti. Hrvatska se može priključiti razvijenima, ali postoji i opasnost da se takva prilika propusti.

Hrvatska se nalazi pred ozbiljnim problemom jer ne uspijeva razviti konkurentsko okruženje za gospodarstvo, koje će biti sposobno uključiti se u globalno tržišno natjecanje uz postizanje stabilnoga rasta životnog standarda za sve građane.
Uvažavajući potrebu za osmišljavanjem cjelovitog razvojnog programa, predstavnici poslovnog sektora, sindikata, Vlade, znanosti i obrazovanja utemeljili su 2002. godine Nacionalno vijeće za konkurentnost. Cilj Vijeća je promicati dijalog glavnih društvenih aktera te analizirati razvoj društva i predlagati rješenja za njegovo unaprjeđenje kroz prizmu konkurentnosti. Na poticaj Vijeća, Hrvatska je 2002. prvi put uključena u "Izvještaj o globalnoj konkurentnosti", kojeg objavljuje Svjetski gospodarski forum. Taj je izvještaj prihvaćen kao mjerodavna usporedba podataka o konkurentnosti i rastu gospodarstva država koje predstavljaju oko 97% svjetskoga bruto društvenog proizvoda. Ocjena hrvatske konkurentnosti pokazuje da je Hrvatska u 2002. godini, među 80 zemalja u svijetu, zauzela 58. mjesto prema indeksu mogućnosti rasta konkurentnosti, odnosno 52. mjesto prema indeksu mikroekonomske konkurentnosti. U zadnjem takvom izvještaju objavljeno je da se u protekloj godini hrvatska konkurentnost nije poboljšala. Naprotiv, došlo je do pogoršavanja mogućnosti gospodarskoga rasta i konkurentnosti na mikrorazini gospodarstva. Najproblematičniji čimbenici poslovanja u Hrvatskoj nisu se promijenili. To su: neefikasna birokracija, porezni propisi, korupcija i visina poreznih stopa.
Izvještaj temeljito i objektivno ukazuje na dubinu problema naše konkurentnosti, na relativno zaostajanje Hrvatske za nama usporednim zemljama, na nužnost modernizacije zemlje kako bi se osigurao gospodarski napredak te ubrzalo priključenje Europskoj zajednici. Hrvatskoj je, dakle, nužan program mjera koji bi djelovao kao osnova za mobilizaciju svih zainteresiranih društvenih skupina i institucija koje svoj interes nalaze u modernizaciji zemlje i njezinom gospodarskom napredovanju.

Rješenja nadohvat ruke

U kreiranju programa sudjelovalo je sedam radnih skupina koje su okupile stručnjake iz raznih područja, vodeće gospodarstvenike i društveno angažirane osobe. Oni su kreirali dokument nazvan "55 preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske". Predložene preporuke su skup prijedloga i smjerova aktivnosti koji Vijeće za konkurentnost nudi najširoj javnosti na razmatranje. Izložene preporuke trebale bi pomoći razumijevanju i mobilizaciji javnosti u pogledu izazova s kojima se Hrvatska suočava i potaknuti njihovo usvajanje kako bi se na te izazove odgovorilo. Dobrom suradnjom svih sudionika u društvu mogu se postići održiva poboljšanja u proizvodnji, ulaganjima, zaposlenosti i produktivnosti, koja će naposljetku donijeti viši životni standard za sve hrvatske državljane.

V. Mihajlic
 

1. Povećati uključenost odraslih u programe dodatnog obrazovanja
2. Obaviti procjenu znanja i vještina potrebnih na budućem tržištu rada
3. Prilagoditi obrazovne programe razvoju znanja i vještina potrebnih u budućnosti
4. Povećati vertikalnu i horizontalnu prohodnost poslije obaveznog obrazovnog sustava
5. Unaprijediti visoko obrazovanje
6. Povećati broj studenata prirodnih i tehničkih znanosti
7. Osuvremeniti obrazovanje nastavnika
8. Provesti eksternu i međunarodnu evaluaciju, te povećati ulogu društva
9. Povećati ulogu privatnog sektora u obrazovanju
10. Povećati državna ulaganja u obrazovanje
11. Uključiti što više djece u predškolski odgoj

II Pravna država sukladna EU

12. Unaprijediti slobodno tržišno natjecanje
13. Povećati transparentnost poslovanja javnih poduzeća i privatizirati neke javne usluge
14. Osuvremeniti zakone i regulaciju postupaka javne nabave
15. Smanjiti broj posebnih vlasničkopravnih uređenja
16. Uspostaviti pouzdane zemljišnoknjižne evidencije, te unaprijediti rad na području zemljišnih knjiga, autorskog prava i srodnih prava te industrijskog vlasništva
17. Reorganizirati pravosudna tijela i službe
18. Povećati brzinu i učinkovitost pravosuđa
19. Poticati mirna rješenja i alternativne metode rješenja sporova
20. Osnažiti načelo racionalne organizacije javne uprave
21. Jačati institucionalne kapacitete javne uprave
22. Jačati profesionalizam, etične standarde i depolitizaciju upravne službe
23. Debirokratizacija - orijentacija na rezultate, transparentnost i otvorenost u radu javne uprave
24. Decentralizacija

III Troškovna i cjenovna konkurentnost

25. Osiguranje bržeg rasta proizvodnosti od rasta troškova rada
26. Jačanje konkurencije na domaćem tržištu i bolja regulacija monopola i kvazi-monopola
27. Smanjiti porezni teret

IV Razvoj inovativnosti i tehnologije

8. Potaknuti širenje sustava standarda kvalitete i povećanja proizvodnosti u poduzeću
29. Organizirati "Enterprise Croatia"
30. Unaprijediti sustav poticaja za tehnološke aktivnosti poduzeća
31. Unaprijediti sustav potpore transferu tehnologije i proširiti ga shemom potpore "Poduzeća koja uče"
32. Unapređenje i modernizacija statičkog sustava ekonomije znanja
33. Uspostaviti nacionalnu nagradu za inovativnost za pojedince i poduzeća

V Jačanje malih i srednjih poduzeća

34. Razvijati poduzetničku kulturu
35. Osmišljavati konzistentne vladine politike i instrumente za poticanje poduzetničkih aktivnosti
36. Ukloniti administrativne zapreke i svim fazama životnog ciklusa poduzetničkog pothvata, preko razvoj, do faze vlasničkog transfera
37. Stimulirati razvoj tržišta kapitala za financiranje novih poslovnih pothvata te malih i srednjih poduzeća s potencijalom rasta
38. Razvijati infrastrukturu institucija za pružanje stručnih usluga malim i srednjim poduzećima
39. Utvrditi benchmark proizvodnosti za sektor malih i srednjih poduzeća prema odgovarajućim industrijama u EU
40. Stimulirati "izvozni mentalitet" malih i srednjih poduzeća
41. Smanjiti regionalnu razvojnu neravnotežu korištenjem klastera

VI Regionalni razvoj i razvoj klastera

42. Primijeniti osnovna načela suvremene regionalne politike
43. Uspostaviti zakonski i institucionalni okvir za učinkovito vođenje regionalne politike
44. Poticanje lokalnih razvojnih inicijativa i instrumenta razvoja
45. Razviti financijske poticaje za regionalni razvoj na svim razinama
46. Razvoj klastera
47. Osnažiti gospodarsku komponentu razvoja u prostornom planiranju i upravljanju prostorom
48. Okrupnjavati teritorijalne jedinice koje su predmet regionalnog razvoja

VII Stvaranje pozitivnog stava i liderstva

49. Prezentirati javnosti objektivnu ocjenu stanja u gospodarstvu i na toj ocjeni stvarati osjećaj hitnosti radikalnih promjena
50. Političko vodstvo mora izgraditi tim ljudi koji će biti spreman i sposoban inicirati promjene i njima upravljati
51. Kreirati razvojnu viziju i oko nje okupiti vodeće stručnjake i dobiti njihovu podršku
52. Čelni ljudi Vlade moraju cijelu javnost točno i jasno stalno obavještavati o promjenama i ciljevima provedbe cjelovitog paketa reforme
53. Za pronalaženje pojedinih rješenja služiti se inozemnim iskustvima i provjerenim metodologijama
54. Definirati, priopćavati i ostvarivati kratkoročne i srednjoročne ciljeve na temelju dijaloga glavnih društvenih aktera, čemu doprinos mogu dati i Nacionalno vijeće za konkurentnost i druge nevladine udruge
55. Ovladavanje vještinama i znanjima vrhunskog liderstva