ERICSSON
Home Products Services Technologies Support About Ericsson
rul_header_1x55.gif (60 bytes)
Ericsson Nikola Tesla > Podaci o kompaniji > "Komunikacije" > Komunikacije 6/7 - 2002.
"Komunikacije" t.gif (43 bytes)
"Komunikacije"
t.gif (43 bytes)
t.gif (43 bytes)
Najvažnije teme broja
Sadržaj broja
Svojom glavom, Hrvatska!
t.gif (43 bytes)
Prenosimo dio intervjua Larsa Jacobsona, direktora Podrške poslovanju koji je dao za Feral Tribune


Vrijeme je upisne groznice u srednje škole i na fakultete. To je razlog radi kojega smo se odlučili prenijeti dio razmišljanja Larsa Jacobsona, ujedno i predstavnika naše kompanije u Grupi Hrvatska 2020, o važnosti znanja. Razgovor s L. Jacobsonom za popularni splitski tjednik vođen je na temu razvoja, uloge menadžmenta, ljudskih resursa i izazova modernizacije u Hrvatskoj. Potražite Feral Tribune od 13. srpnja, a mi vam poklanjamo sljedeće retke.

.....Konstanta koja će uvijek vrijediti je znanje. Međutim, ne treba se zavaravati mišlju da je akademsko obrazovanje jedino što nam treba, to je samo jedan dio cjelovitoga sustava znanja. Najvažnija stvar je stvaranje javnih i državotvornih službi koje će sebe vidjeti kao servis građana ove zemlje. To podrazumijeva povećanje djelotvornosti javnoga sektora kroz koje će se stvoriti povjerenje građana. Važno je i postojanje nezavisnoga poslovnog sektora koji kreira financijsko okružje i koji se temelji na zdravoj konkurenciji i redovnom plaćanju svih zakonskih obveza i doprinosa s kojim će javni sektor efikasno raspolagati.
Za ostvarenje tih ciljeva važno je imati dobar obrazovni sustav, ali ne samo usmjeren na stjecanje akademske razine obrazovanja, već takav koji će mladim generacijama usađivati navike karakteristične za suvremeno i efikasno društvo, od toga da ne treba otpad bacati u prirodu do društvenih normi koje podrazumijevaju da se ne treba probijati kroz život metodama koje ugrožavaju druge.
Ako, pak, govorimo o akademskim stupnjevima, treba imati na umu kako pokazatelji govore da Hrvatska trenutačno ima 7 posto akademski obrazovanih stanovnika, dok, primjerice, Mađarska ima 25 posto, kao i neke zapadnoeuropske zemlje. To, po meni, ne ukazuje na nedovoljan broj fakultetski obrazovanih ljudi, već na neefikasnost obrazovnoga sustava. Premalo mladih ljudi koji upiše studij ga i završi, a troškove većim dijelom snosi država. Također, previše onih koji završe fakultete odlazi iz zemlje, a troškove ponovno snosi država. Uz učinkovitije iskorištenje resursa u obrazovnom sustavu Hrvatska bi za dvadesetak godina mogla biti jedna od najbolje obrazovanih zemalja u Europi. Obrazovane ljude treba zadržati u zemlji, a one koji su otišli privući da se vrate, a to je moguće samo uz rast i jačanje nezavisnoga poslovnog sektora.
.....Problem koji muči Hrvatsku, po mom se mišljenju, odnosi na nedovoljno korištenje vlastitih potencijala, te nastojanje da se kopiraju drugi kupnjom njihovih vrijednosti. Turističke atrakcije nudite besplatno, nalazite se u srcu Europe, a imate raznoliku prirodu, imate dugu tradiciju u industriji, a u zemlji živi i mnogo stručnih inženjera i doktora. Ako mi na sjeveru Švedske možemo privući desetke tisuća turista da dođu prespavati u naše hotele od leda na –30 stupnjeva i to tijekom razdoblja u kojemu noć traje 22 sata, dok tijekom ljeta organiziramo izlete za turiste koji žele da ih napadaju rojevi komaraca, onda stvarno ne vidim kako vi u Hrvatskoj možete imati problema.
 

 



Tehnička podrška

©Copyright    

09-08-2002