Prošle godine u Hrvatskoj pozitivno je poslovalo 45.096 od ukupno 63.561 tvrtke, što je gotovo 71% svih poslovnih subjekata. Oni zapošljavaju 589.020 djelatnika, odnosno 78,4% svih zaposlenih u zemlji. Nakon što su 2001.hrvatski poduzetnici, iza niza teških godina, konačno ostvarili konsolidirani dobitak od 2,5 milijarde kuna, lanjski rezultat je još bolji –dobit je bila 10,8 milijardi kuna. Nažalost, 29% poduzeća još je uvijek «ispod crte», a njihov ukupni gubitak iznosi 11,6 milijardi kuna. 
To su podaci izneseni u posebnom izdanju Financijske agencije (FINA) i Privrednoga vjesnika «4oo najvećih hrvatskih tvrtki», tradicionalnome pregledu najuspješnijih hrvatskih tvrtki koji se objavljuju već desetu godinu za redom.

Najveći po ukupnome prihodu

Na vrhu rang liste 400 najvećih hrvatskih poduzetnika po kriteriju ukupnoga prihoda ni ove godine nema bitnih promjena – na prvom mjestu ostala je INA (14,1 milijardi kuna), HT i HEP zamijenili su mjesta, Pliva i Konzum su, kao i prošle godine, na četvrtome i petom mjestu. VIPNET se s desetoga popeo na osmo mjesto, dok je Ericsson Nikola Tesla s osamnaestoga preselio na petnaesto mjesto. 

Najveći po dobiti

Prema dobiti nakon oporezivanja na prvome je mjestu Pliva (4,03 milijarde kuna), zatim HT, Brodosplit, INA i Tvornica duhana Rovinj. Konstantno visoko mjesto na rang listi drže i poznate privatne tvrtke VIPnet (6.) i Ericsson Nikola Tesla (13.) Među visoko profitabilnim tvrtkama također su i poznati proizvođači hrane (Zagrebačka pivovara, Coca-Cola Beverages Hrvatska, Podravka i Franck), proizvođači cementa (iz Kaštel Sućurca, Našica i Koromačnoga), velike hotelsko-turističke tvrtke, tvrtke koje se bave prometom automobila, te izdavačke kuće kao što su Europapress holding, Narodne novine i Školska knjiga. 

Nastavljen proces deindustrijalizacije

Podaci o 400 najvećih tvrtki u Hrvatskoj za 2002. godinu jasno pokazuju da se u hrvatskome gospodarstvu i dalje nastavlja proces deindustrijalizacije. Štoviše, industrija postupno, ali sigurno gubi primat koji je godinama imala. Stalno se smanjuje broj poduzeća u prerađivačkoj industriji. Tako ih je, primjerice, godine 1994. bilo 168 na ljestvici najvećih, a danas ih je na toj ljestvici samo 123. Istodobno trgovačkih poduzeća bilo je 97 prema sadašnjih 160. Udio industrije u stvaranju bruto domaćega proizvoda (BDP-a) Hrvatske stalno se smanjuje u korist trgovine. Sve to predstavlja opasnost za hrvatsko gospodarstvo jer industrija generira gotovo cjelokupni izvoz robe. Taj izvoz, nažalost , praktički već deset godina stagnira ili opada i kreće se od 4,2 do jedva 4,8 milijardi USD. Prema podacima za 2002. godinu pokrivenost hrvatskoga uvoza izvozom prvi put je ispod 50%. Izvozna struktura osjetno je pogoršana (i dalje se pogoršava), dominiraju proizvodi nižih tehnoloških sadržaja, a zahtjevniji izvozni proizvodi i kompleksi gotovo nestaju s izvoznih listi.

Tko su najveći hrvatski izvoznici? 

Samo je pet tvrtki koje su lani izvozom ostvarile više od milijardu kuna prihoda. Na prvome je mjestu INA (3,187 milijarde kuna), slijede Pliva (1,9 milijardi), Brodosplit (1,15 milijardi), Uljanik (1,11 milijardi), a na petom mjestu je Ericsson Nikola Tesla (1,09 milijardi). Najveći udio izvoza u ukupnome prihodu imao je lani Benetton (98,87%). Samo 40 hrvatskih poduzeća (od 63.561 živuća) izvozi više od 50% svoje proizvodnje. Među njima je i Ericsson Nikola Tesla koji 69,78% svojih proizvoda izvozi na mnogobrojna strana tržišta.

V. Mihajlic