Pretilost ili debljina je tek nedavno postala predmetom intenzivnih, endokrinoloških i metaboličkih istraživanja u svijetu. Spoznaja o tome da je debljina bolest vrlo se sporo širi u pučanstvu. Ona se još uvijek povezuje s lagodnim životom - prekomjernim uživanjem u jelu i izbjegavanjem tjelesne aktivnosti.

Nažalost, dolazi vrijeme kada se može očekivati da će upravo zbog debljine djeca živjeti kraće od roditelja. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, debljina u svijetu poprima epidemijske razmjere te postaje problem javnoga zdravstva, a prema istraživanjima, nije pošteđena niti hrvatska populacija. Dugo smo bili uvjereni kako užasavajuće statistike o debljini Amerikanaca, najdeblje nacije u svijetu, nikada nećemo dostići. Uvjeravali smo se da živimo zdravije i aktivnije nego zapadnjaci, hranimo se kvalitetnije, "mediteranski".. No, stvarnost opovrgava takvo pohvalno mišljenje koje smo imali samo o sebi. Naime, prema podacima iz 2001., u Hrvatskoj prekomjernu tjelesnu težinu (Body mass indeks - indeks tjelesne mase BMI>25), odnosno debljinu (BMI>30), ima ukupno 79,2% muškaraca i 49,9% žena. Geni se u populaciji ne mijenjaju tisućama godina, a kako je debljina problem moderne civilizacije, djelovanje za prevenciju debljine treba ponajprije usmjeriti na čimbenike okoline kojima se može objasniti eksplozija debljine u novije vrijeme. Utjecaj debljine na ozbiljna zdravstvena stanja organizma kao što su šećerna bolest, kardiovaskularna bolest te bubrežna insuficijencija, dokazuje da je postala opće prepoznatljiv kritični rizični čimbenik zdravlja naše populacije.
Upravo zbog opasnosti po zdravlje te visoke prevalencije debljine u Hrvatskoj, ukazala se potreba za osnivanjem Hrvatskog društva za debljinu, čija je osnovna uloga pokrenuti niz akcija za prevenciju, već u dječjoj dobi. Naime, bitna je edukacija, od malih nogu, od vrtića, preko osnovne i srednje škole. Kroz različite akcije, može se napraviti mnogo, a da se ne izdvoje velika sredstva. Naprotiv, liječnici smatraju da je jeftinije organizirati različite edukacijske aktivnosti, nego li kasnije liječiti posljedice debljine.
Na prvome hrvatskom kongresu o debljini s međunarodnim sudjelovanjem, hrvatski liječnici - endokrinolozi, kardiolozi, internisti, ginekolozi te liječnici obiteljske medicine, usvojili su nacionalni konsenzus o liječenju debljine.

Primjer iz General Motors-a

I poslodavci postaju zabrinuti zbog povećanja zdravstvenih troškova. Pojedini poslodavci u američkim kompanijama počeli su poticati svoje zaposlenike na vježbanje i kontrolu ishrane. Znanstvenici Sveučilišta Michigan proveli su istraživanje u kompaniji General Motors koje je pokazalo da su godišnji zdravstveni troškovi zaposlenika s povećanom težinom i za 1500 dolara veći od troškova zaposlenika normalne tjelesne težine. Taj podatak nagnao je menadžera za korporativne zdravstvene programe u General Motorsu da u suradnji sa sindikatom pokuša promijeniti životne navike zaposlenika svoje kompanije. Pokrenuo je nekoliko pilot programa koji bi, putem edukacije o prehrani i načinima vježbanja, trebali pomoći u rješavanju najvećih problema vezanih za pretjeranu težinu - pojave dijabetesa i infarkta. Vježbanje uz stručne voditelje provodi se za određene grupe zaposlenika u, za tu svrhu, uređenim prostorijama za vježbanje unutar kompanije. U upravi General Motorsa se nadaju da će uspjeh ovih programa smanjiti i gubitke u proizvodnji nastalih kao posljedica bolesti i ozljeda. Procjenjuje se da je prekomjerna težina u 2000. godini prouzročila troškove od 117 milijardi američkih dolara. Prema podacima Američkoga centra za kontrolu bolesti broj ekstremno debelih osoba utrostručio se od 1988. do 2000. godine.

I ne zaboravite: manje kilograma - više zdravlja

Ne treba zaboraviti da tjelesna težina predstavlja odnos između kalorija koje se hranom unose u organizam i onih koje se aktivnošću potroše. Kod mršavljenja, potrošnja kalorija mora biti veća od unosa. Znači, treba ili manje jesti ili biti aktivniji. Naravno, najbolje je oboje. Već gubitak suvišnih kilograma od 5% donosi velike zdravstvene koristi.

Umjesto zaključka, evo par savjeta za stvaranje kalorijskoga deficita koje možete pronaći, zajedno s tablicom kalorijskih vrijednosti nekih namirnica, na WEB stranici: www.plivazdravlje.hr:

1. Od ukupnih dnevnih kalorijskih potreba oduzmite 20%
2. Jedite kvalitetnije i manje
3. Ne koristite nepotrebne priloge hrani (ketchap, majonezu, preljev za salatu i sl.). Ovi dodaci često sadrže više kalorijskih vrijednosti nego osnovno jelo.
4. Jedna banana sadrži samo 100 cal, a jedan omanji topli sendvič može sadržavati do 600 cal.
5. Jedite polako. Mozgu je potrebno čak 20 minuta da procesira osjet sitosti. Ukoliko jedete brzo u sebe ćete unijeti više nepotrebne hrane.
6. Odvojite više vremena za trening ili trenirajte intenzivnije.
7. Umjesto autom do dućana, posla ili centra, prošećite, vozite bicikl.

G. Lipnjak