Stabilnost sustava se danas ne određuje prema broju promjena koje se u njemu događaju, već prema razini uspješnosti s kojom se njegovi članovi prilagođavaju tim promjenama. A promjene su danas neizbježne i brze te imaju čudnu naviku da se pojavljuju iz pravca iz kojega ih najmanje očekujete. U tom smislu Institut za telekomunikacije Ericssona Nikole Tesle može se proglasiti šampionom u prilagođavanju promjenama koje su u zadnje vrijeme potresale Ericssonovu istraživačko-razvojnu zajednicu. Paradoksalno, jedno od najčešćih pitanja na koje je Björn Dellas, direktor ETK Instituta za telekomunikacije, morao zadnjih dana odgovarati odnosilo se na promjenu koja je bila najavljena, ali se, zapravo, neće dogoditi.

Razlozi zbog kojih je Nadzorni odbor Ericssona Nikole Tesle donio odluku o pretvaranju kompanijina Instituta za telekomunikacije u kompaniju-kći istopili su se poput snijega u proljeće premda smo tek na početku zime. Ukratko, evo slijeda događaja vezanih uz taj projekt gledan iz perspektive našega kompanijskog glasila. Najavu spomenute organizacijske promjene objavili smo u rujanskom izdanju lista, međutim, uskoro smo bili pozvani objaviti informaciju o odgađanju realizacije projekta. Do toga je došlo zbog nekih nerazjašnjenih pitanja vezanih uz IS/IT funkcionalnosti. Sada saznajemo da je cijeli projekt do daljnjega zamrznut te da se Ericsson Tesla SoftLab, kako se trebala zvati novoosnovana kompanija-kći, neće oformiti. Barem ne u skorije vrijeme. Björn Dellas je stoga imao tešku zadaću objasniti svima zainteresiranima, prvenstveno zaposlenicima Instituta, zbog kojih je razloga tako zaključeno. Istina je, kao i u mnogim drugim situacijama, začuđujuće jednostavna:
"Dva su razloga zbog kojih smo odlučili odustati od ideje o pretvaranju istraživačko-razvojne jedinice Ericssona Nikole Tesle u kompaniju-kći. Prvi se odnosi na zaokret u Ericssonovoj poslovnoj strategiji. Naime, Ericsson je u ovom trenutku odlučio konsolidirati postojeće istraživačko-razvojne aktivnosti s ostalim aktivnostima u pojedinim tržišnim jedinicama. Zemljopisno najbliži primjer Hrvatskoj za to su događanja vezana uz istraživačko-razvojni centar u Nizozemskoj gdje se optimizacija operativnih i administrativnih troškova postiže integracijom toga centra u aktivnosti tržišne jedinice u kojoj se nalazi. Budući da je u tome pogledu Ericssonov istraživačko-razvojni centar u Hrvatskoj već tamo gdje drugi tek trebaju doći, donijeta je odluka da se status centra, u odnosu na kompaniju Ericsson Nikola Tesla, ipak neće mijenjati. Drugi razlog za stopiranje projekta su enormna sredstva koja bi, u slučaju da Institut postane kompanija-kći Ericssona Nikole Tesle, valjalo uložiti u transfer IS/IT funkcionalnosti. Kada se ta dva parametra uzmu u obzir jasno je da se nije moglo drugačije, no odlučiti da cijela stvar za sada miruje."

Premda na prvi pogled izgleda da je puno energije i vremena utrošeno uzalud, neke su veoma značajne prednosti proizašle iz prve faze projekta. Björn Dellas, nastavlja objašnjavati:
"Da, više dobrih stvari je zapravo proizašlo iz priprema za realizaciju spomenutoga projekta. To posebno osjećamo u uspostavljanju jasnijega i djelotvornijeg financijskoga sustava kojega ćemo i nadalje primjenjivati u našem poslovanju. Tijekom priprema za transformiranje Instituta u kompaniju-kći povećali smo svijest o internim troškovima, što je u ova kritična vremena za telekomunikacije, veoma važno. S drugim kompanijinim jedinicama, koje nam pružaju različite usluge, sklopili smo ugovore prema kojima ćemo taj posao i plaćati, ali ćemo i mi naplaćivati svoje usluge i poslove koje interno radimo za druge. Na taj ćemo način postići djelotvorniju kontrolu nad našim financijama te zadržati visoku razinu nezavisnosti Instituta. Također, s KAM organizacijom poveli smo veoma konstruktivne poslovne pregovore čiji će rezultati pridonijeti poboljšaju i jačanju naših odnosa i, nadamo se, povećanom obujmu poslovanja. Ciljevi i poslovna strategija koje smo definirali za našu organizaciju na jednostavniji i konkretniji način, no ikada do sada, poslužit će nam kao učinkoviti smjerokazi prema kojima ćemo se ravnati u budućnosti."

Nema kraja prilagođavanju

S obzirom na to da je okružje u kojemu djeluje Institut za telekomunikacije Ericssona Nikole Tesle i dalje veoma nestabilno, nema vremena za opuštanje. Ne postoje nikakve garancije o tomu na koji će se način situacija dalje razvijati. Od početka ove godine stručnjaci Instituta realizirali su nekoliko veoma složenih i zahtjevnih transfera, i iz kompanije i u kompaniju. Trenutačno je u tijeku pet preuzimanja poslova, što od četiri stotine ljudi koje Institut zapošljava, iziskuje dodatni napor i posvećenost poslu.
"Kada je riječ o područjima na kojima Institut trenutačno radi i na kojima će raditi u skoroj budućnosti, treba reći da slika još nije potpuna. Uz pet transfera koji su u tijeku ne možemo govoriti o nekoj rutini. Jedini rutinski posao kojega obavljamo u Institutu jest prilagođavanje promjenama. Kontinuirano učenje, praćenje i prihvaćanje novih trendova te aktivno traženje novih poslovnih prilika moramo prihvatiti kao svoj dnevni radni raspored. Više od pola naših stručnjaka koji rade na AXE području posebno su pogođeni promjenama. Ali, važno je da shvatimo kako nema povratka na uvjete koje smo imali prije nekoliko godina. Ericssonova istraživačko-razvojna zajednica u zadnjim je godinama prošloga stoljeća gotovo nekontrolirano rasla sve dok nije postala prevelika za obujam poslovanja kojega je korporacija ostvarivala. Takva se situacija nužno morala promijeniti, a kao dio toga sustava, ETK Institut za telekomunikacije također osjeća posljedice," zaključuje Björn Dellas.

Planovi za budućnost

Veoma je teško predvidjeti buduće trendove u nestabilnoj okolini. Ali ljudi su oduvijek željeli zaviriti u budućnost. U organizaciji koju zapljuskuju snažni valovi promjena ta potreba osjeća se još intenzivnije. Björn Dellas je toga svjestan te nudi svoje iskreno viđenje ETK Instituta za telekomunikacije u 2003:
"Ne možemo očekivati da se Ericssonove investicije u istraživanje i razvoj povećaju. Planiramo u idućoj godini ostati kod istih razina realizacije koje smo ostvarili i tijekom ove godine. Naše izvrne performanse u iznimno teškim okolnostima, međutim, ne garantiraju bilo kakvu sigurnost u dolazećoj godini. Uspjeli smo spasiti svoja radna mjesta zahvaljujući svojim stručnim znanjima, profesionalnosti i posvećenosti poslu te ćemo dogurati tako daleko koliko nas te odlike mogu nositi. Mnogi drugi Ericssonovi istraživačko-razvojni centri nisu prošli test trenutačnoga kriznog razdoblja te su tijekom 2002. bili zatvoreni. Stoga, želimo li dalje širiti naše aktivnosti, moramo se dati u potragu za poslovnim prilikama izvan Ericssona. Na kraju, želio bih se zahvaliti stručnim timovima i pojedincima iz Instituta na ustrajnosti u nastojanju da ispune sve svoje zadaće u veoma teškim uvjetima. Planovi za budućnost? Puno vrijednoga rada koji će pametno biti usmjeren na zadržavanje vodeće pozicije ETK Instituta u Ericssonovoj i svjetskoj istraživačko-razvojnoj zajednici."

J. Lončar