ERICSSON
Home Products Services Technologies Support About Ericsson
rul_header_1x55.gif (60 bytes)
Ericsson Nikola Tesla > Podaci o kompaniji > "Komunikacije" > Komunikacije 12 - 2002.
"Komunikacije" t.gif (43 bytes)
"Komunikacije"
t.gif (43 bytes)
t.gif (43 bytes)
Najvažnije teme broja
Sadržaj broja
Rekordni izvoz u 2002. godini
t.gif (43 bytes)

Godina je pri kraju pa je dobro vrijeme za "podvlačenje crte" ispod poslovnih rezultata. Josip Jakovac, potpredsjednik ETK i direktor Izvoza 1, upoznaje nas s izvoznim rezultatima naše kompanije koji su u 2002. godini bili rekordni.

Već sada je jasno da je Ericsson Nikola Tesla u 2002. ostvario rekordne izvozne rezultate i premašio iznimno ambiciozni cilj, gotovo stopostotno povećanje u odnosu na godinu prije, koji je predsjednik ETK, zajedno s najvišim menadžerima kompanije, postavio za ovu godinu. Ukupne izvozne (Izvoz 1 i Izvoz 2) narudžbe ostvarene su na razini 124 milijuna dolara (točni podaci znat će se u siječnju). Taj iznos ne treba posebno komentirati ako se zna da su kompanijini izvozni poslovi ranijih godina iznosili šezdesetak milijuna dolara.

NAJVEĆI POSLOVI TIJEKOM 2002. GODINE

Najveći dio, oko dvije trećine, izvoza u 2002. godini ostvaren je na istočnoeuropskom i srednjoazijskom tržištu, na kojemu dominira Ruska Federacija, a za koje odgovornost u području fiksne telefonije i poslovnih sustava imaju stručnjaci organizacijske jedinice Izvoz 1, na čelu s Josipom Jakovcem. Kako nam je rekao direktor Izvoza 1 ove su godine narudžbe (Orders book) narasle na 87 milijuna, a prihodi od prodaje (Net sales) na blizu 80 milijuna dolara.
Najveći poslovi, ukupno više od 25 milijuna dolara, ugovoreni su sa Svjazinvestom koji je u zajednici s Rostelecomom, najveći ruski operator fiksne telefonije i jedan od najvećih u svijetu, a pokriva 90 posto lokalnoga, više od 80 posto međugradskoga i oko 70 posto međunarodnoga prometa u Ruskoj Federaciji. Stručnjaci Izvoza 1 za potrebe toga operatora isporučili su više novih AXE komutacija, niz proširenja i modernizacija postojećih centrala među kojima se u 2002.
ističu isporuke za Krasnodar, Irkutsk, Krasnojarsk, Omsk, Tomsk i Ekaterinburg. Posebno treba naglasiti ugovaranje Enablera, najsuvremenijega AXE aplikacijskoga sustava za Tomsk u Sibiru i isporuku prve širokopojasne konfiguracije koja podržava višeuslužna rješenja u Ruskoj Federaciji na bazi ENGINE koncepta za Centralni Telegraf u Moskvi. Izvan Svjazinvesta odlični poslovi su također ostvareni s MGTS-om te nizom manjih nezavisnih operatora.
U spominjanju najvažnijih poslova na spomenutome tržištu tijekom ove godine neizostavno treba podsjetiti na dva velika ugovora o proširenju mobilnoga GSM-a i uvođenju GPRS sustava za bjeloruskoga operatora Velcom u vlasništvu SB Telecoma.
Tu je zatim i dobra poslovna suradnja s operatorom Mobilkom iz Kavkaza te isporuka golema poslovnoga sustava ugovorena s operatorom RPG Kulager iz Kazahstana. Značajni poslovi ostvareni su također u području transmisije s Ukrtelekomom iz Ukrajine.
Uz to, tijekom 2002. stručnjaci naše kompanije, zajedno s drugim stručnjacima iz Ericssona, bili su angažirani i u projektu razrade koncepta za konsolidaciju i modernizaciju fiksne telefonske mreže u Ruskoj Federaciji i njene mogracije u višeuslužnu mrežu sljedeće generacije. Naručitelj projekta bio je Svjazinvest, a nositelj projekta LONIIS, Lenjingradski institut za istraživanje i razvoj na području telekomunikacija. U projekt su bili uključeni i telekomunikacijski stručnjaci iz Ministarstva veza Ruske Federacije i nekih drugih ruskih znanstvenih instituta. Kroz rad u ovome projektu Ericsson je prepoznat kao isporučitelj novih koncepata (ENGINE) koji može kvalitetno i "bezbolno" osigurati prelazak postojećih u mreže nove generacije.

NAŠE PREDNOSTI I KONKURENCIJA

Josip Jakovac konstatira da su postignuti izvozni rezultati u 2002., a slični se očekuju i iduće godine, rezultat kvalitete isporučenih rješenja opreme, kompetencija naših stručnjaka, iznimne fleksibilnosti u radu i izvrsnih poslovnih i partnerskih odnosa s kupcima koje njegujemo već više desetljeća, koliko smo prisutni na tim tržištima. To su i razlozi zbog kojih naša kompanija uspijeva dobro poslovati i povećavati prodaju unatoč činjenicu da nemamo status preferiranoga lokalnog proizvođača što ima većina naših konkurenata.
Suradnja s tradicionalnim operatorima bila je vrlo uspješna, a tijekom godine uspjeli smo, unatoč jakoj konkurenciji, proširiti bazu kupaca s nekoliko novih operatora, ističe direktor Izvoza 1. Povećali smo suradnju i s nezavisnim operatorima koje karakterizira brži poslovni rast od državnih. Kada je riječ o konkurenciji, nastavlja J. Jakovac, treba, uz već poznati Siemens, Alcatel, Lucent i NEC spomenuti sve oštriju konkurenciju kineskih telekom kompanija Huawei i ZTE. One, uz iznimno povoljne kredite svoje države, nude vrlo niske cijene telekomunikacijske opreme. U takvim okolnostima kupci vrše snažan pritisak na sve isporučitelje za smanjenje cijena što će se, prema procjenama, još dodatno zaoštriti iduće godine.

SPECIFIČNOSTI ISTOČNOEUROPSKOGA I SREDNJOAZIJSKOG TRŽIŠTA

Analizirajući karakteristike tržišta za koje ima odgovornost, naš sugovornik ističe da tržište telekomunikacija u zemljama Istočne Europe i Srednje Azije ima svojih izrazitih specifičnosti u odnosu na druga svjetska tržišta.
Tržište ove regije još uvijek nije zahvaćeno usporenim gospodarskim rastom i krizom u telekomunikacijama poput razvijenih zemalja. Dapače, potrebe za razvojem fiksnih i mobilnih komunikacija su perspektivno vrlo velike jer je, primjerice, penetracija mobilne telefonije u Ruskoj Federaciji za sada oko 10 posto, a fiksne oko 22 posto. To bjelodano govori da ovo tržište još nije zrelo za uvođenje 3G, treće generacije mobilnih sustava i da je povećanje penetracije u fiksnoj mreži još uvijek imperativ. Iduće godine možemo očekivati daljnje investicije u područje telekomunikacija, s većim naglaskom na mobilne GSM i GPRS sustave, ali i s još uvijek snažnim ulaganjem u infrastrukturu fiksne mreže, kaže J. Jakovac.
Potencijalne investicijske planove telekom operatorima olakšava i činjenica da, za razliku od prethodnoga razdoblja, lokalne banke u Rusiji nude novac za kreditiranje. No usprkos tome angažman naše kompanije bit će posebno usmjeren na pronalaženje kreditnih linija za kupce, jer je to u današnje vrijeme jedna od glavnih komparativnih prednosti u odnosu na konkurenciju.
Uskoro bi trebalo biti okončano i sveobuhvatno restrukturiranje i reorganiziranje Svjazinvesta koji se, od dosadašnjih 78 lokalnih operatora plus Rostelekom, pretvara u 7 mega-telekomunikacijskih operatora od kojih svaki pokriva jednu zemljopisnu regiju u Ruskoj Federaciji, plus Rostelekom u svome neizmjenjenom obliku. Očekujemo da će nova organizacija povećati efikasnost poslovanja i osigurati veće investicijske mogućnosti ovoga operatora što i našoj kompaniji otvara nove poslovne šanse, konstatira J. Jakovac. Naime, kao što je već
rečeno Svjazinvest planira pokrenuti ambiciozne programe za povećanje kapaciteta i modernizaciju mreže. To je nužnost ruskoga tržišta, jer je još uvijek 6 milijuna ljudi na listi čekanja za dobivanje telefonske linije. Dodatni imperativ tržišta je i modernizacija mreže, zamjena analognih s digitalnim sustavima, koje će omogućiti uvođenje naprednih paketskih tehnologija i širokopojasnih rješenja.

PLANOVI ZA IDUĆU GODINU

Nalazimo se u fazi definiranja "paketa" ugovora za Svjazinvest za 2003., u pregovorima o seriji projekata s Rostelekomom te mnogim drugim projektima u području fiksne telefonije s nezavisnim operatorima kao i s poduzećima te državnom administracijom o isporuci poslovnih sustava. Potencijalno uspješne poslove možemo očekivati i izvan tržišta Ruske Federacije, u Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu i slično, rekao je Josip Jakovac.
Na kraju našega razgovora Josip Jakovac se osvrnuo i na aktualnu reorganizaciju i
konsolidaciju područja fiksne telefonije u Ericssonu i izrazio uvjerenje da će nova MUX organizacija povećati usredotočenost na fiksnu telefoniju unutar i izvan Ericssona, a samim tim pridonijeti boljim rezultatima u tome području.

D. Kobsa

 

 

[Josip Jakovac]

Tehnička podrška

©Copyright    

17-12-2002