O jeziku i oko njega

Svako malo u kompaniji netko prisustvuje prezentaciji, bilo kao slušatelj, bilo kao predavač ili kako se danas često kaže, prezenter. Prezentacija je očito postala glavno sredstvo poslovnoga komuniciranja. Neizostavno nakon toga čujemo ili sami dajemo komentare o dobrim, manje dobrim, zanimljivim ili manje zanimljivim prezentacijama, o onima koje jesu ili nisu donijele nešto novo.
Dakako, svatko želi održati dobru prezentaciju, ali kako? Stara izreka kaže da je povijest učiteljica života, drugim riječima, mudro je iskoristiti već postojeća znanja, a ne otkrivati ono što je već poznato. Stoga ćemo se prisjetiti prastare, antičke discipline, zvane retorika ili umjetnost izražavanja.
U širem značenju ona je podrazumijevala teoriju i praksu dobroga pisanja, i to ne samo govora, nego i rasprava, povijesnih djela i pisama. U užem je značenju retorika definirala načela sastavljanja nekoga izlaganja. Tako je antička retorika propisala sljedeće stadije rada: pronalaženje teme (inventio), određivanje redoslijeda izlaganja, tj. strukturu teksta (dispositio), te utvrđivanje stila izlaganja (elocutio). Govornicima je još propisala pamćenje izlaganja (memoria), te gestiku i mimiku (actio). Struktura je morala imati četiri dijela: uvod, sadržaj, argumentaciju i zaključak. Ovi koraci temelj su svake ljudske komunikacije i reguliraju razradu komunikacijskoga čina.
Retorika se, dakle, u bitnim odlikama razvila već u doba antike (Aristotel, Ciceron, Quintilian), mijenjala se i preobražavala sve do današnjih dana. Danas je recepcija retorike višestruka, s nekoliko jasnih tendencija među kojima je prepoznatljiva retorika masovnih medija i reklame, retorika kao teorija i praksa djelotvorne komunikacije, nadalje, popularna retorika edukacije menadžera. Pojam retorika danas označava teoriju i praksu ljudskoga izražavanja u usmenom i pismenom obliku, te u obliku koji posreduju film, televizija i Internet.

Kako, dakle, do uspješne prezentacije? Kao prvo, odredite temu prezentacije i aspekte koje morate obraditi. Zatim, strukturirajte prezentaciju - to znači napravite pregledne cjeline i jasno pokažite gdje počinje novi dio, tako da slušatelji mogu pratiti svaki korak. Uvodno treba najaviti sadržaj prezentacije, tijekom izlaganja istaknuti glavne točke i važne pojedinosti, te u zaključku sažeti izlaganje. Ovakvim raščlanjivanjem i svoje misli ćete dovesti u red i moći uredno nizati rečenice.

Slika vrijedi tisuću riječi. Zato bi svatko trebao koristiti vizualna pomagala, često slajdove (npr. Power Point) ili video. Dakako, predavač treba voditi kroz slajdove - kada bi slika, odnosno, slajd mogli sami sebe objasniti, prezentacija bi bila suvišna. Slajdovi ne smiju biti nakrcani tekstom jer je količina informacija koju slušatelj može usvojiti ograničena i manja od one koju usvaja čitatelj. Ispravno ćete odmjeriti ako u pripremi vodite računa o predznanju slušatelja. Stručne pojmove treba objasniti, a nije uputno navoditi nazive ili kratice koje slušatelj ne poznaje i prema tomu, ne razumije. Ovo zadnje je, čini mi se, u našoj kompaniji, česta pojava - premalo vodimo računa o tomu da vanjski slušatelji ne vladaju internim jezikom i internim znanjima ETK.

Kombinirajte poznato s novim i nepoznatim. Didaktički prokušano pravilo je kombinirati ono poznato s novom građom. Ukoliko je previše novoga, slušatelji ne razumiju i prestanu pratiti; ako je sve poznato, svi će "zaspati" od dosade. Provjerite ispravnost teksta na slajdovima i folijama - pogreške u pisanju i gramatici umanjit će vjerodostojnost izlaganja.

Predvidite pitanja i odgovore. I naposljetku: morate predvidjeti pitanja i odgovore. Tko ne ukalkulira moguća pitanja, riskira previše iznenađenja, koja ga mogu izbaciti iz ravnoteže. Napišite, dakle, pitanja, moguće prigovore i neslaganja, promislite i priredite varijante odgovora. Pri prezentaciji ili predavanju u većoj mjeri kontrolirate zbivanje negoli pri nekome intervjuu ili diskusiji. Imate više slobode, no i odgovornost je veća. Poželjno je da od prve ostavite dobar dojam, jer se neka druga prilika možda i ne će ukazati. O tomu kako s riječi na djelo, tj. kako treba izgledati izlaganje pred slušateljima i onaj pradavno definiran actio u nekom drugom broju!

B. Ohnjec