Ključne riječi:
Sažetak
1. Uvod
   1.1 Zašto inteligentna mreža?
   1.2 Arhitektura inteligentne mreže
2. Platforma inteligentne mreže
   2.1 Čvor za nadzor usluge (SCP - Service Control Point)
   2.2 Čvor za komutiranje usluga
   2.3 Čvor za pohranu podataka (SDP-Service Data Point)
   2.4 Aplikacijski sustav upravljanja uslugama
   2.5 Razvojno okružje za usluge
3. Korporacijske usluge
   3.1 Informacijsko-poslovne usluge
      3.1.1 Besplatni poziv
      3.1.2 Usluga s posebnom tarifom
      3.1.3 Jedinstveni pristupni broj
      3.1.4 Informacijsko-poslovne usluge za osobnu
               uporabu
   3.2 Usluga glasovanja
   3.3 Usluga virtualne privatne mreže
4. Rezidencijske usluge
   4.1 Plaćanje pretplatničkom karticom (PrePaid Card
         Calling)
   4.2 Usluga pretplatničkog računa (PrePaid Account)
   4.3 Poziv uz naknadno plaćanje (Account Card Calling)
   4.4 Uvođenje/obrada serije pretplatničkih podataka
        (BMA - Batch Manager)
5. Regulatorske usluge
   5.1 Automatsko biranje davatelja usluge 
                         (CpS – Carrier Pre-Selection)
   5.2 Provjera pozivatelja (Calling Line Identity
         Verification)
   5.3 Selekcija pristupa (AcS - Access Screening)
   5.4 Prijenos broja/uređaja (NP - Number Portability)
   5.5 Opcijske regulatorske IN usluge
      5.5.1 Izbor smjera (RSE - Route Selector) 
6. Zaključak 
7. Popis kratica 
Literatura 
Adrese autora
    

kazalo

Ključne riječi:	Key words:
Inteligentna mreža	Intelligent Network (IN)
Telekomunikacijska mreža	Telecommunications Network
Usluge inteligentne mreže	Intelligent Network Services
AXE sustav	AXE System
Čvor za nadzor usluge	Service Control Point (SCP)
Čvor za komutiranje usluga	Service Switching Point (SSP)
Aplikacijski protokol inteligentne mreže	Intelligent Network Application Protocol (INAP)

kazalo

Sažetak

Koncept inteligentne mreže nudi novi pristup organizaciji telekomunikacijske mreže koji se temelji na dinamičkom smještaju funkcija za podršku različitih usluga u mreži, u skladu s trenutačnim potrebama. Koncept je zasnovan na odvajanju logike usluge od obrade samoga poziva. Logika usluge i pripadajuća baza podataka su izdvojene iz komutacijskoga čvora i smještene su u zaseban čvor. Time je kontrolna razina usluge i konekcije postavljena iznad transportne, odnosno, konekcijske razine. Na taj način se upravljanje uslugom oslobađa ograničenja mrežne infrastrukture. U članku se objašnjava implementacija usluga inteligentne mreže na AXE zasnovanoj platformi.

            Telecommunications Network Based on Intelligent Nodes
Abstract
The intelligent network concept offers a new approach to the telecommunication network organization, as to a unique and complete entity, based on the dynamic location of functions for various network services support, in compliance with the current conditions. The concept is based on the separation of the service logic from call handling. The service logic and coexisting database is removed from the switch into a separate platform, effectively adding a service and connection control layer on top of the transport and connection layer. The service management is thus freed from the constrains of the network infrastructure.
This article explains the IN services implementation, based on the AXE platform. 

kazalo

1. Uvod

1.1 Zašto inteligentna mreža?
Novi tržišni uvjeti
Način poslovanja u telekomunikacijama neprekidno se mijenja. Tijekom zadnjih nekoliko godina prihodi telekom operatora se smanjuju zbog raznih tržišnih pritisaka i sve snažnije konkurencije. Danas, primjerice, operatori krajnje korisnike privlače raznim pogodnostima kao što su povratni poziv ili besplatni poziv u međunarodnom prometu. Tu su i kabelske TV kompanije koje nude telefonske usluge putem kabelske mreže i usluge poziva u punom dvosmjernom modu preko Internet mreže. Sve su to primjeri konkurencije i borbe za potrošača i tržišni udio u pružanju telekomunikacijskih usluga.

Tehnologija smanjuje nabavnu cijenu osnovne telefonske usluge
Telekomunikacijske kompanije ne mogu održavati visoke cijene svojih usluga zasnovane samo na osnovnim jednostavnim telefonskim pozivima. Nova tehnologija je smanjila postojeću cijenu isporuke usluge osnovnog telefonskog poziva gotovo na beznačajnu dobit. Tehnološki napredak omogućio je operatorima da za istu cijenu krajnjim korisnicima ponude učinkovitije i raznovrsnije usluge.

Napredak tehnologije rezultirao je i eliminiranjem udaljenosti kao faktora pri određivanju cijene poziva. Primjerice, danas kada je riječ o mrežnim resursima, cijena poziva iz Zagreba u Stockholm gotovo nije ništa viša no cijena poziva iz Zagreba u Ljubljanu. Internet koristi tu činjenicu i omogućuje usluge elektroničke pošte i prijenosa podataka uz fiksnu cijenu poziva, neovisno o udaljenosti i potrebnoj transmisiji.
No, kupcu se naplaćuje puno više za međunarodni poziv, nego za lokalni poziv. U svakom slučaju, novo konkurentno telekom tržište učinit će takvu situaciju neodrživom. Budući da većina prihoda telekom operatora dolazi od tranzitnih ili međunarodnih poziva, operatori se suočavaju s velikim problemom. Kako osnovni telefonski poziv ubrzano postaje sve jeftinija usluga, oni moraju naći nove izvore prihoda i to što prije.
Usluge s dodatnom vrijednošću
Odgovor, barem djelomičan, je u nuđenju novih, naprednih usluga za koje je krajnji kupac spreman platiti dodatni iznos. Prije je dodavanje nove funkcionalnosti mreži zahtijevalo složene zahvate, kao što je promjena softvera u svim mrežnim čvorovima, mijenjanje podataka, i sl. Bio je to, dakle, skup i dug proces, uz uvijek prisutni rizik unosa novih grešaka u sustav. Danas se takav postupak ne može tolerirati. Biti prvi na tržištu, biti korak ispred konkurencije s novim mogućnostima i uslugama u današnje vrijeme predstavlja preduvjet za uspjeh. Osim toga, valja krajnjim korisnicima ponuditi minimalne cijene i poslovati uz minimalne operativne troškove.

Ono što je potrebno osigurati operatorima je brža, jeftinija metoda uvođenja novih usluga u mrežu. Nadalje, potrebno je ograničiti utjecaj novih funkcionalnosti na samo nekoliko čvorova mreže, a popis zahtjeva koje bi trebao ispuniti novi sustav usluga uključuje i sljedeće:
· Administracija usluge, kao npr. instalacija/modifikacija usluge, unos/promjena specifičnih podataka kupca i sl., trebala bi se izvršavati s jednog centralnog mjesta.
· Dizajnom i implementacijom novih usluga trebao bi raspolagati telekom operator, a ne proizvođač opreme, budući da je operator bliži kupcu i bolje zna što kupac želi.
· Viši stupanj inteligencije softvera u pojedinom čvoru koji bi kupcu omogućio djelotvornije i jednostavnije korištenje usluge pri čemu telefonski uređaj postaje unaprjeđeno sučelje kupca prema mreži i usluzi.

Odgovor je: inteligentna mreža
Inteligentna mreža (IN – Intelligent Network) je rješenje koje najbolje rješava prethodno navedene zahtjeve.
Tehnologija inteligentne mreže omogućuje:
a) telekom operatoru dizajniranje vlastitih, jedinstvenih usluga ili prilagođavanje postojećih usluga prema specifičnim zahtjevima kupca,
b) ograničenje utjecaja novoinstaliranih usluga na samo nekoliko kontrolnih čvorova,
c) centraliziranu administraciju usluga, čime se skraćuje vrijeme odziva i smanjenje ljudskih resursa potrebnih za održavanje mreže i usluga,
d) kupcu da kontrolira neke svoje specifične podatke i usluge, kao npr. aktiviranje preusmjeravanja dolaznog poziva na neki drugi broj, mobilni ili fiksni broj u uredu, kod kuće ili na putovanju, u kombinaciji s određenim vremenskim intervalima. Kupac putem svog telefonskog uređaja unosi telefonske brojeve i vremenske intervale, odnosno redoslijed preusmjeravanja pojedinih telefonskih brojeva.
Krajnji rezultat je:

· Kratko vrijeme isporuke nove usluge na tržište;
· Znatno niži troškovi razvoja i administracije;
· Veća dobit zbog dodane vrijednosti poziva.

kazalo

1.2 Arhitektura inteligentne mreže
U prenesenom smislu, učenje i razmišljanje o inteligentnim mrežama je kao učenje i prihvaćanje novog rječnika. Prihvaćamo novi pogled na osnovni proces poziva i raspodjeljujemo ga u diskretna, strogo definirana stanja. Istovremeno, definiramo funkcionalnost koja omogućuje upravljanje istim procesom poziva. Uz taj novi sustav poziva i alata za njegovu kontrolu treba nam i potpuno novi skup termina i skraćenica, dakle, novi rječnika. Vrlo je važno razjasniti što oni znače – to je osnova razumijevanja inteligentnih mreža.
Osnovna ideja 
Kada krajnji korisnik uputi poziv prema usluzi inteligentne mreže, poziv mora biti usmjeren prema posebnom čvoru u mreži nazvanom čvor za komutiranje usluga (SSP – Service Switching Point). Navedeni SSP čvor prepoznaje dolazni poziv kao IN poziv, stoga cijela obrada poziva prestaje, a u međuvremenu SSP čvor signalizira drugom čvoru nazvanom čvor za nadzor usluge (SCP- – Service Control Point) da je pristigao IN poziv, tražeći daljnje upute. SCP čvor je taj inteligentni dio mreže koji kontrolira sve što se događa s pozivom unutar inteligentne mreže i donosi sve odluke. Kada je odlučio što je potrebno učiniti (npr. spojiti govornu poruku), SCP čvor instruira SSP čvor da izvrši određenu akciju (spaja određeni kanal uređaja za govorne poruke).
Uz SSP i SCP čvorove postoje i drugi dijelovi inteligentne mreže. Oni se navode u nastavku te su opisane njihove osnovne značajke.

Komponente inteligentne mreže
Inteligentna mreža je podijeljena u izvjestan broj jasno odijeljenih cjelina, svaki sa svojom osobitom funkcionalnošću (Slika 1.). Ne samo da su komponente individualno definirane, već su i sučelja između njih točno i temeljito specificirana.
Funkcija nadzora usluge (SCF - Service Control Function)
SCF funkcija sadrži logiku usluge (softver ili, jednostavnije, programe i podatke usluge) i potpuno je odgovorna za sve odluke koje se odnose na poziv i tijek poziva. Može biti implementirana na AXE platformi ili na nekom drugom sustavu, npr. UNIX zasnovanom poslužitelju. Čvor (tj. hardver i softver) koji sadrži SCF naziva se, kao što je već prije spomenuto, čvor za nadzor usluge (SCP - Service Control Point).

Podatkovna funkcija usluge (SDF - Service Data Point)
U Ericssonovom rješenju inteligentne mreže, SDF funkcija je, za najveći dio usluga, smještena u samom SCF čvoru, koji može pohraniti podatke neophodne za većinu raspoloživih usluga (npr. popis pretplatničkih brojeva). Inače, ova funkcija može biti pridružena nekom drugom zasebnom čvoru. Uobičajeno, SDF je UNIX platforma, koja podržava komercijalno raspoloživu bazu podataka, kao npr. Sybase. Također, u terminologiji kojom se opisuje inteligentna mreža za fizički čvor u inteligentnoj mreži koji obavlja SDF funkciju postoji i odgovarajući naziv – čvor za pohranu podataka (SDP - Service Data Point).

Slika 1. Primjer konfiguracije inteligentne mreže

Funkcija kontrole poziva (CCF - Call Control Function)
Ova funkcija podrazumijeva uobičajenu obradu poziva i nadzor čvora (kao npr. TCS u AXE čvoru). Nije dio inteligentne mreže, ali opskrbljuje ju informacijama o pozivu i izvršava naručene procese koje šalje SCF i koje prosljeđuje SSF. Kod implementacije u AXE platformi, ovisno o AXE aplikaciji, postoje dva funkcijska bloka: RE i CLCOF. RE funkcijski blok je odgovoran za nadzor poziva tijekom registarske faze, tj. za vrijeme kada je A-pretplatnik podigao svoju slušalicu do vremena kad je B-pretplatniku upućen signal poziva. Nakon toga CLCOF preuzima vezu.
Funkcija konekcije usluge (SSF - Service Switching Function)
SSF interpretira instrukcije koje šalje SCF i prosljeđuje naredbe za izvršenje CCF-u. Također, prima tekuće podatke vezane uz poziv (kao npr. polaganje slušalice, pretplatnik zauzet ...) od CCF-a, koje kasnije prosljeđuje SCF-u. Kao što je spomenuto ranije, čvor koji sadrži SSF funkciju nazivamo čvor za komutiranje usluga (SSP - Service Switching Point).
Pomoćne funkcije usluge (SRF - Service Resource Function)
SRF omogućuje određenim uslugama inteligentne mreže pomoćne funkcije zahtijevane njihovim dizajnom. Npr. DTMF prijam (omogućen KRD uređajima u AXE čvoru), govorne poruke, prepoznavanje govora, i sl. Prema CS-1 (ITU-T IN preporukama), SRF komunikacija odvija se izravno sa SCF funkcijom. No ipak, u našem AXE rješenju, SRF funkcionalnost je integrirana u SSF i zbog toga nije zasebno prikazana u prethodnoj shemi inteligentne mreže (Simple Intelligent Network). 
Funkcija upravljanja uslugom (SMF - Service Management Function)
SMF omogućuje administriranje održavanja usluge inteligentne mreže, što uključuje brisanje pripadajućih podataka, instaliranje usluge, promjenu podataka i sl.
Funkcija kreiranja usluge (SCEF - Service Creation Environment Function)
SCEF omogućuje razvoj i testiranje usluge i njeno definiranje kao ulaznoga podatka za SMF. U Ericsson AXE rješenju funkcija je nazvana okružje za razvoj usluge (SDE -Service Development Environment). Podržan je razvoj usluga na grafičkoj razini te korisniku prilagođeni i puno jednostavniji oblik unosa podataka usluge.
Funkcija konekcije i kontrole usluge (SSCF - Service Switching Control Function)
U određenim slučajevima (kao što je slučaj Ericssonovoga rješenja koje primjenjuje inteligentne mreže u AXE okružju), postoji mogućnost kombinacije SCF i SSF funkcije unutar samo jednog čvora. U tom slučaju čvor nazivamo čvorom za komutiranje i nadzor usluga (SSCP - Service Switching and Control Point), dakle čvor koji objedinjuje SCF i SSF funkcionalnost. Tad će SSF i SCF komunicirati putem SSNo7 signalizacije, koristeći TCAP. U AXE rješenju, naravno, SSF i SCF komuniciraju koristeći uobičajene PLEX signale.
Dakle, prednosti AXE/IN rješenja su: 
· Dokazano kvalitetno rješenje za govorne aplikacije, koje postoji na tržištu već više od deset godina;
· Platforma inteligentne mreže zasnovana na Ericsson AXE platformi, čija je funkcionalnost i pouzdanost potvrđena brojnim primjenama;
· Opsežni dio usluga “isporučivih s police”, približno dvadesetak usluga spremnih za trenutačnu implementaciju (ukoliko je platforma raspoloživa);
· Veliki broj instaliranih platformi / usluga (preko 200 mobilnih i fiksnih operatora koriste više od 500 aplikacija inteligentne mreže – podatak s kraja 2001. godine).

kazalo

2. Platforma inteligentne mreže
U nastavku slijede prikazi rješenja inteligentne fiksne i mobilne mreže (Slike 2. i 3.)

Slika 2. Primjer rješenja inteligentne fiksne mreže

Slika 3. Primjer rješenja inteligentne mobilne mreže

kazalo

2.1 Čvor za nadzor usluge (SCP - Service Control Point)
Kontrolni čvor usluge (SCP) je ključni element arhitekture inteligentne mreže. Omogućuje implementaciju novih, atraktivnih i konkurentnih usluga u telekom mreži, uz niske troškove i u kratkom vremenu.

SCP je, uz korištenje SSF funkcionalnosti, odgovoran za kompletnu obradu usluge inteligentne mreže. SCP odabire i izvršava određeni program usluge pri pozivu usluge inteligentne mreže, tj. pri zahtjevu kojega šalje SSP. 

Program usluge unijet je u SCP preko sučelja aplikacijskoga sustava upravljanja uslugom (SMAS - Service Management Application System). Isto sučelje koristi se i za sam rad usluge i njeno održavanje nakon što je implementirana.



SCP-T u AXE rješenju sastoji se od dva osnovna paketa odlika usluge. »T» oznaka označava rješenje zasnovano na telekom platformi, za razliku od »SCP G» rješenja zasnovanoga na računalu opće namjene (general purpose processor). Jedan paket odnosi se na Ericsson INAP protokol, a drugi na standardni set mogućnosti (CS1, CS2, CAMEL). Oba paketa mogu biti kombinirana u istom čvoru.

Implementiranje SCF i SSF funkcionalnosti u istom AXE čvoru rezultira čvorom za komutiranje i nadzor usluga (SSCP - Service Switching Control Point). 
Napomena: SCF-SSF sučelje je opcionalno za SSCP konfiguraciju, ali obavezno za međusobno odvojene SCP i SSP konfiguracije.
Sama SCF-SSF komunikacija bit će jasnije objašnjena pri prezentaciji usluga. 

Isto tako treba napomenuti da, u skladu s Ericsson rješenjima usluga, postoje usluge koje je moguće implementirati i na fiksni i na mobilni SCP, pri čemu SSF razina može istovremeno biti i fiksna i mobilna. Takve usluge nazivamo fiksno-mobilno konvergentnim uslugama (FMC - Fixed-Mobile Convergenced).

kazalo

2.2 Čvor za komutiranje usluga (SSP - Service Switching Point)
SSF je funkcijska cjelina unutar arhitekture inteligentne mreže. U Ericsonovom rješenju inteligentne mreže SSF funkcija je uključena u AXE konekcijski čvor mreže (npr. u lokalnu, tranzitnu ili, rjeđe, internacionalnu centralu) i omogućuje pristup iz telekom mreže usluzi inteligentne mreže definirane u SCF čvoru. SSF funkcija je čvrsto sjedinjena s CCF funkcijom kontrole poziva, tj. s osnovnim funkcijama kontrole poziva u konekcijskom čvoru, kao što su usmjeravanje poziva, tarifiranje poziva i sl.
SSF sadrži i otvoreni protokol koji omogućuje SCF kontrolu nadzora i upravljanja pozivom u SSF-u. Riječ je o aplikacijskom protokolu inteligentne mreže (INAP - Intelligent Network Application Protocol). On se sastoji od zbira pojedinačnih modula, tzv. FSM-a (Final State Machines) koji opisuju stanje i ponašanje uključenih cjelina (npr. SCF i SSF) i od skupa operacija koje omogućuju SCF-u prosljeđivanje instrukcija SSF-u, odnosno, omogućuju SSF-u slanje izvještaja o pojavljivanju zahtjeva za obradom poziva u inteligentnoj mreži.

Kao jedan od prvih dobavljača rješenja inteligentne mreže, Ericsson je razvio SSF i SCF funkcionalnosti prije postojanja međunarodnih standarda. Zbog nedostataka propisanog standarda (pretežno pri definiciji tarifno upravljačkih informacija), Ericsson je definirao svoju vlastitu specifikaciju, nazvanu Ericsson INAP. Kada je ITU-T objavio prvi međunarodni standard za rješenje inteligentnih mreža, dobivena je CS-1 (Capability Set 1) specifikacija, te temeljna ETSI INAP CS-1 (ETSI Core INAP CS-1) specifikacija. Iako su cilj i funkcionalnosti Ericsson INAP specifikacije i CS-1 specifikacije vrlo slični, upotrijebljeni modeli i operacije su, ipak, prilično različiti.



Ericsson mora uključiti svoje rješenje inteligentnih mreža u međunarodne standarde, ali kako već postoji velika baza instaliranih inteligentnih mreža diljem svijeta, Ericsson je prisiljen osigurati i kompatibilnost novih rješenja s prethodno instaliranim rješenjima. Stoga je Ericsson implementirao CS-1 funkcionalnost kao nadogradnju postojećoj Ericsson INAP SSF funkcionalnosti.

Bitno je napomenuti da u ETSI specifikaciji, iako je zasnovana na međunarodno propisanom protokolu, ETSI Core INAP CS-1, postoje i nadalje pojedinosti koje nisu posve definirane zato što su unutarnji predmet SSF-a (npr., način detekcije dolaznog poziva u inteligentnoj mreži) ili zato što ih je ETSI ostavio otvorenima za pojedinačna rješenja operatora ili proizvođača (npr. neka pitanja u vezi tarifiranja). Osobito zbog ovog drugog razloga treba biti oprezan kada se govori o rješenju inteligentne mreže i implementaciji pojedine usluge ukoliko su SSP i SCP različitih dobavljača (u najčešćem slučaju potrebne su dodatne korekcije i modifikacije unutar SSF i SCF softvera).

Sama SSF-SCF komunikacija bit će jasnije objašnjena pri prezentaciji usluga.

kazalo

2.3 Čvor za pohranu podataka (SDP - Service Data Point)
SDP u Ericssonovom rješenju inteligentne mreže je sustav za spremanje i dobivanje podataka razvijen kao integralni dio rješenja inteligentne mreže koje nudi Ericsson.
SDP se u okružju inteligentne mreže koristi prvenstveno iz tri razloga:
· Koristi se za sigurno spremanje i obradu velikih količina pretplatničkih podataka i pri tome znatno povećava broj pretplatnika usluge koje obrađuje SCP. 
· Može se koristiti kao zajednička točka za više SCP-ova koji koriste istovjetne podatke, pri tome postižući bolju kontrolu izmjene podataka.
· Može se ponašati kao sučelje prema vanjskoj bazi podataka, na taj način omogućujući proširenje inteligentne mreže.
Zahvaljujući svojoj otvorenoj strukturi i činjenici da je proizveden iz standardnih industrijskih komponenti, moguće ga je koristiti i u fiksnim i mobilnim mrežnim aplikacijama. Aplikacijski sustav za upravljanje uslugama (SMAS - Service Management Application System) može obrađivati i upravljati SDP pretplatničkim podacima.
Funkcijski dijelovi SDP-a su sljedeći:
o SDP aplikacijski softver,
o TCAP signalizacijski softver,
o Softver koji omogućuje visoku raspoloživost (UPS),
o Softver upravljanja datotekama,
o signalizacijski No7 softver i hardver,
o UNIX operativni sustav.

SDP se specificira u četiri konfiguracije: mala, srednja, velika i najveća, ovisno o prometnom opterećenju (količini podataka i protoku podataka u jedinici vremena – spremanje, ažuriranje, traženje podataka).

SDP se, u AXE varijanti fiksnog rješenja inteligentne mreže, koristi jedino za usluge ostvarivanja poziva uporabom kartica (odnosno, računa), tj. za pozivanje s pre-paid karticom (PCC – Prepaid Card Calling), pozivanje s karticom otvorenog računa (ACC – Account Card Calling) te pozivanje s pre-paid računa (PrePaid Account). U mobilnom rješenju inteligentne mreže, SDP se koristi kod pre-paid mobilnih korisnika (tzv. PPS – PrePaid System - varijanta Ericsson rješenja).

kazalo

2.4 Aplikacijski sustav upravljanja uslugama (SMAS - Service Management Application System)
Aplikacijski sustav upravljanja uslugama (SMAS -Service Management Application System) daje mrežnom operatoru mogućnosti koje ubrzavaju procese administriranja usluge i unos novih usluga, te osigurava snažne alate za upravljanje i testiranje (pronalaženje grešaka) instaliranih usluga. Brza implementacija i administriranje usluga su najosjetljivije karike u održavanju prednosti pred konkurencijom, dok je centralizirano upravljanje važno za smanjenje troškova rada. 

SMAS uključuje funkcije komuniciranja s ostalim elementima inteligentne mreže, kao što su SCP i SDP. SMAS administrativni alat usluga uključuje sučelje generičkog prilagođavanja uslugama - GSA (Generic Service Adapter) sučelje, te posrednu okosnicu usluge – SAF (Service Agent Framework). GSA se može shvatiti kao prošireni dio SMAS-a za uspostavljanje efikasnoga stroj-stroj sučelja, za aktiviranje i administriranje usluge, npr. prema operatorskom centru podrške kupcu (Customer Care) i sustavu naplaćivanja (Billing System). SAF se može programirati u Javi. 

SMAS također sadrži i funkcionalnost otkrivanja greške usluge (Service Troubleshooting), koja, nadalje, sadrži alate za testiranje usluge, te funkciju ispitivanja, tj. provjeru i usporedbu podataka sadržanih u SMAS-u i elementima inteligentne mreže (trebaju uvijek biti korespondentni).

U SMAS sustavu postoji niz značajnih alata za generiranje statističkih podataka i izvještaja usluga iz pojedinih elemenata inteligentne mreže i njihovo prosljeđivanje u centar podrške kupcu i sustav naplaćivanja. Za podršku konfiguracija nadređenih razina upravljanja greškama, u SMAS-u postoji sučelje za osnovni mrežni nadzor (BNSI – Basic Network Surveillance Interface), koji omogućuje slanje internih SMAS alarma kao i alarma iz mrežnih elemenata generiranih u usluzi inteligentne mreže.

Briga o sigurnosti sustava važna je svim mrežnim operatorima i davateljima usluga. Odlike sigurnosti omogućene SMAS sustavom dizajnirane su tako da smanjuju rizik neautoriziranog pristupa sustavu, istovremeno dajući administratoru sustava potpunu kontrolu nad svim pojedinim korisnicima na svim razinama. Također omogućuju unaprijeđenu kontrolu upravljanja pristupnim razinama vanjskih sudionika glede rukovanja informacijama usluge putem SMAS-a.

kazalo

2.5 Razvojno okružje za usluge (SDE - Service Development Environment)
Razvojno okružje za usluge (SDE) je u Ericssonovoj terminologiji naziv za alat koji se u ITU i ETSI terminologiji češće službeno naziva okružje za kreiranje usluga (SCE - Service Creation Environment), a predstavlja alat za dizajniranje usluga. Zahvaljujući njemu, smanjen je trošak izrade novih usluga, skraćeno je vrijeme potrebno za njihovu izradu, a smanjen je i udio potencijalnih grešaka u gotovoj usluzi u odnosu na složenost usluge. Drugim riječima, SDE omogućuje bržu implementaciju nove usluge na tržištu (time to market) te jednostavnije i učinkovitije održavanje i daljnji razvoj/korekcije.

Odlike SDE funkcionalnosti su sljedeće:

Provjera usluge (Service Verification)
SDE omogućuje testiranje usluge i ispravak grešaka u usluzi prije no što je usluga fizički implementirana i puštena u promet u mreži, koristeći tzv. trasiranje crvenom linijom (Red Line Tracing). Naziv dolazi od mogućnosti praćenja poziva za dotičnu uslugu »korak po korak», pri čemu je prijeđeni put od početka poziva do trenutačnoga stanja, uključujući i sva moguća grananja, označen grafički na zaslonu radne stanice crvenom linijom. Pri grešci se navodi modul u kojem je greška nastala i kratka dijagnostika greške. Navedeno trasiranje nije sastavni dio SDE okoline, nego je opcijski dio. 

Obrada promjenjivih podataka (Variable Handling)
SDE omogućuje dizajneru jasno definiranje varijabli koju pojedini dio dizajnirane usluge (tzv. Service Script) smije koristiti te koje su operacije dozvoljene nad pojedinom varijablom. SDE također dozvoljava dizajneru usluge definiranja lokalnih varijabli za privremeno pohranjivanje podataka.

Podrška dokumentiranju (Documentation Support)
SDE dozvoljava dizajneru uslugu istovremenog implementiranja i dokumentiranja usluge. SDE također generira znatni dio dokumenata automatski (npr. sve IR/OR postave za sve logičke module, sve MIS postave, sve varijable korištene u usluzi i sl.). Ispis je u RTF formatu (Rich Text Format) i služi kao polazište za daljnju obradu u nekom drugom programu za obradu teksta (npr. Word, FrameMaker, i sl.).

Ponovna uporaba komponenti (Component Reuse)
Moguće je u sklopu projekta koristiti već dizajnirane komponente usluge (HLSIBs/SS/SSGroups) iz drugoga projekta. Ako su dijelovi IN usluge već testirani i provjereni u mreži, manje vremena treba za testiranje istih komponenti u idućoj usluzi. Postoji također i mogućnost sažimanja/skrivanja određenih podataka usluge od dotične ponovno korištene komponente.
Skriveni/statistički podaci obično su podaci vezani uz funkcionalnost komponente usluge, a prikazani podaci su podaci koji variraju od projekta do projekta (npr. jedan od prikazanih podataka ukazivao bi na to koju varijablu koristiti).

Neovisnost o platformi/3pp (Platform neutrality/3pp dependencies)
SDE se izvršava, generalno gledano, u platformi neovisnoj o proizvodima treće strane. Sve što je potrebno za pokretanje SDE funkcije je računalo opće namjene (NT/SUN) s izvjesnom količinom slobodnog prostora na disku. Ta činjenica uveliko smanjuje vrijeme i kompleksnost instalacije.

Migracija usluge/podataka (Service Migration)
SDE omogućuje podizanje razine usluge, tzv. migraciju usluge, npr. usluga razvijenih sa SCE 2.3.1 i SCE 3.0.1., za sljedeće protokole:
- CS1/CS1+
-CAP v1 (Camel Phase 1)

kazalo

3. Korporacijske usluge
U telekom svijetu, svijetu brzih promjena i novosti, operatori imaju sve više mogućnosti pristupa i davanja usluga kupcima, stavljajući im na raspolaganje nove atraktivne usluge, kao npr. besplatni poziv (Freephone), usluge s posebnom tarifom (Premium Rate), jedinstveni pristupni broj (Universal Access Number) ili glasovanje putem telefona (Televoting). Prve tri navedene usluge pripadaju grupi informacijsko-poslovnih usluga (I&B - Information and Bussiness).

Obrada, tj. promjena, pretplatničkih podataka podržana je opcijom Internet pretplatničke kontrole (ICC- Internet Customer Control) ili svestranijim pretplatničkim administrativnim sučeljem (CAI - Customer Administration Interface). CAI sučelje omogućuje pretplatnicima kreiranje, pregled, promjenu te brisanje pretplate svih informacijsko-poslovnih usluga.
Korporacijske usluge obuhvaćaju:
· informacijsko-poslovne usluge koje se, pak, dijele na:
- besplatni poziv;
- usluga s posebnom tarifom,
- jedinstveni pristupni broj (Universal Access Number)
· glasovanje putem telefona
· virtualna privatna mreža (Virtual Private Network).

Svaka od usluga obuhvaća niz obilježja. Implementacijom jedne ili više od njih operator može pružiti razne mogućnosti pretplatniku i na taj način bolje iskoristiti postojeću mrežu, a ujedno povećati svoj prihod.

kazalo

3.1 Informacijsko-poslovne usluge
Podržane mreže: fiksna i mobilna 
Informacijsko-poslovne usluge omogućuju korisnicima bolji pristup informacijama davatelja usluge besplatno, ukoliko se radi o usluzi besplatnog poziva ili uz dodatno plaćanje, ukoliko davatelj usluge pruža dodatne informacije, a može se raditi i o jedinstvenom broju, putem kojega se pristupa najbližoj dostupnoj lokaciji uslužnoga centra. 

kazalo

3.1.1 Besplatni poziv
Osnovna ideja usluge je pružanje usluge besplatnog pozivanja (Freephone) A pretplatniku. Takvu uslugu plaća B-pretplanik, npr. u svrhu informiranja javnosti o djelatnosti svoje tvrtke ili kako bi reklamirao svoje proizvode i sl. Očekivano, usluga generira više poziva u mreži, koje operator, naravno, naplaćuje pozvanom (B) broju (Slika 4.).
Uslugu besplatnoga poziva mahom koriste tvrtke koje žele navesti potencijalne kupce da ih nazovu i potaknu na korištenje njihovih proizvoda. Dobar primjer za to je besplatni poziv prema zrakoplovnim agencijama kako bi se saznao raspored letova i sl. Usluga besplatnog poziva u Hrvatskoj počinje pozivnim znamenkama 0800, ali to može biti i drugačije regulirano, npr. 1-800- se koristi u Irskoj, 020 Švedskoj, itd.

Slika 4. Usluga besplatnog poziva

Besplatni poziv: pretplatnik naziva putničku agenciju kako bi dobio potrebne informacije. Njegov poziv je upućen preko lokalne i tranzitne centrale, dok, u ovom slučaju prema analizi B broja, ne dospije u SSP, pozivajući uslugu besplatnog poziva u SCP-u. Usluga usmjeruje poziv, u ovisnosti od datuma, vremena, lokacije A-broja, na željeno odredište putne agencije. Bitno je napomenuti da se krajnje odredište putne agencije, tj. C-broj u ovom slučaju, mijenja ovisno o vremenu poziva, lokacije A-broja, i drugim parametrima, ako je tako u usluzi definirano. Krajnji broj davatelja usluge nije vidljiv pozivatelju.

kazalo

3.1.2 Usluga s posebnom tarifom
Usluga s posebnom tarifom (Premium Rate Service) je od značajnog interesa za operatora zato što izvjesno doprinosi mrežnom prometu, a time i operatorovom prihodu (Slika 5). Operator i davatelj usluge (npr. operator i TV-kompanija) dijele prihod prema sklopljenom ugovoru..

Slika 5. Usluga s posebnom tarifom

Poziv s posebnom tarifom: pretplatnik želi nazvati informacije o stanju na cestama. Njegov poziv je upućen preko lokalne i tranzitne centrale dok, kao i u prethodnom slučaju, prema analizi B broja ne dospije u SSP, pozivajući PRM uslugu s posebnom tarifom u SCP-u. Ovisno o pretplati, usluga usmjeruje poziv, nakon provjere eventualnog zagušenja odredišnog smjera, u red za čekanje informacije, prema govornoj poruci ili izravno prema usluzi, tj. C-broju. 

kazalo

3.1.3 Jedinstveni pristupni broj
Jedinstveni pristupni broj (Universal Access Number) omogućuje operatoru ponudu iste numeracije, tj. telefonskog broja, pojedinim kompanijama iako su dijelovi kompanije zemljopisno udaljeni. Drugim riječima, krajnji korisnik bira jedan jedinstveni broj, bez obzira gdje se nalazi, i dobiva najbližu mu filijalu kompanije (Slika 6.).

Slika 6. Poziv s jedinstvenim pristupnim brojem

Poziv s jedinstvenim pristupnim brojem: pretplatnik poziva informacije o stanju na cestama. Njegov poziv je upućen preko lokalne i tranzitne centrale, dok, u ovom istom informacijsko-poslovnom slučaju, prema analizi B broja, ne dospije u SSP, pozivajući UAN uslugu u SCP-u. Prvenstveno ovisno o mjestu odakle se poziva jedinstveni pristupni broj, a dodatno i o drugim uvjetima kao što su, npr., opterećenje linija, vremenske zone, ili slično, poziv se usmjerava na najbližu raspoloživu lokaciju davatelja usluge. Tipični primjer usluge poziva s jedinstvenim pristupnim brojem su veliki lanci restorana, pizzeria, robnih kuća, tako da pozivatelj u pravilu dobije najbližu mu lokaciju. Pri tom, uglavnom, pretplatnik snosi troškove lokalnog poziva dok razliku, ako postoji, snosi davatelj usluge. 

kazalo

3.1.4 Informacijsko-poslovne usluge za osobnu uporabu

Slika 7. Preusmjeravanje poziva

Preusmjeravanje poziva: pozvani pretplatnik želi posjedovati jedan broj, uz više dostupnih uređaja. U gornjem primjeru B-pretplatnik ima aktiviranu informacijsko-poslovnu uslugu, i to tako da mu je poziv prvo upućen u ured A, s obzirom da je u njemu veći dio vremena. Ako se ne javi na poziv, on se preusmjerava u ured B, zatim u ured C, odnosno, kao krajnji cilj na mobilni telefon. Ta usluga i način preusmjeravanja mogu biti kombinirani s vremenom u kojem je poziv upućen (radno vrijeme ili ne), odnosno ovisno o danima kad se poziv upućuje (vikendi, blagdani, radni dani). U ovom slučaju A-pretplanik bi snosio troškove normalnog poziva, dok razliku zbog preusmjeravanja, ako postoji, snosi nositelj usluge. 

kazalo

3.2 Usluga glasovanja

Podržana mreža: fiksna 
Usluga glasovanja omogućuje operatorima povećanje telekom prometa, nudeći krajnjim korisnicima mogućnost sudjelovanja u raznim igrama, TV glasovanju, anketama, i sl. Također se može koristiti u svrhu marketinškog ispitivanja ili iznajmiti drugim korisnicima za prikupljanje podataka i mišljenja njihovih kupaca. Pri uporabi usluge treba imati na umu da značajno i vršno opterećuje mrežu u relativno kratkom vremenu, tako da se sigurnost i stabilnost mreže mora uzeti u obzir pri proračunu kapaciteta. 
Pored sposobnosti obrade takvog masovnog pozivanja, operator mora ponuditi i visoku razinu usluge ostalim pretplatnicima. Glavni dio poziva treba biti obrađen što brže i što bliže samom pretplatniku, što rješenje glasovanja putem inteligentne mreže i omogućuje (točka prikupljanja glasovanja, davanja govornih poruka i prihvaćanja DTMF poruka je SSP i samo se nakon određenog vremena zbroj obrađenih glasova šalje SCP-u). 

Slika 8. Usluga glasovanja (Televoting)

Usluga glasovanja: pretplatnik želi glasovati za svog predstavnika u TV emisiji. 
Njegov poziv, kao i u prethodnim slučajevima usluga u inteligentnoj mreži, upućen je putem lokalne i tranzitne centrale, dok, najčešće prema analizi B broja, ne dospije u SSP, pozivajući uslugu glasovanja u SCP-u. Pretplatnik pri tome naziva broj pridijeljen osobi/događaju kojem želi dati svoj glas (tipično počinje s 060...). 

U drugom slučaju (ovisno o tomu kako je operator uslugu konfigurirao) pretplatnik može glasovati i putem Internet stranice na kojoj je navedeno i opisano glasovanje. Nakon slanja svog glasa, pretplatnik može na Internet stranici vidjeti i rezultate tijekom glasovanja.
Kao poticaj pretplatnicima za korištenje usluge glasovanja, obično se u kombinaciju uvodi i nagrađivanje pretplatnika koji zovu, po principu slučajnoga izbora, ovisno o vremenskom intervalu glasovanja i broju pristiglih glasova unutar intervala.

kazalo

3.3 Usluga virtualne privatne mreže

Podržana mreža: fiksna 
Usluga virtualne privatne mreže, kao što je prikazano na Slici 9. (VPN – Virtual Private Network) omogućuje kompanijskim pretplatnicima privatni plan numeracije unutar javne telefonske mreže. To znači da krajnji korisnik, član kompanije, može nazvati privatni broj umjesto cijelog broja javne mreže ukoliko želi uspostaviti vezu s drugim članom iste privatne mreže. Unutar VPN mreže sve lokacije ili definirane cjeline mogu biti povezane nezavisno od njihove veličine ili razmještaja.
VPN usluga može se koristiti i na nacionalnom i na internacionalnom planu. Podržani su sljedeći tipovi spajanja krajnjih korisnika na uslugu:
§ Izravni - za kućne centrale i krajnje korisnike izravno spojene na mrežu davatelja VPN usluge;
§ Komutirani - za kućne centrale i krajnje korisnike spojene na PSTN/ISDN mrežu;
§ Mobilni - za korisnike spojene na GSM mrežu.

Slika 9: (Inter)nacionalna VPN mreža – razni prometni slučajevi

kazalo

4. Rezidencijske usluge
S razvojem i napretkom mogućnosti u telekom svijetu, javlja se i potreba neovisnosti mogućih pretplatnika o uspostavi poziva iz, generalno rečeno, bilo kojeg dijela svijeta. Budući da mobilne mreže još uvijek ne pokrivaju baš svaki kutak svijeta te funkcioniraju u skladu s različitim protokolima, rješenje je vidljivo u mogućnosti pristupa unutar fiksne mreže korištenjem pretplatničke PrePaid kartice, otvaranjem osobnog PrePaid računa ili naknadnim plaćanjem računa (tzv. Account Card Calling pri čemu, uobičajeno, pretplatnik sklapa ugovor s operatorom ili treba ponuditi drugi vid garancije plaćanja). Uvođenje usluge je višestruko korisno za operatora jer ono podrazumijeva unaprijed uplaćeni iznos, dakle garanciju plaćanja za obavljene usluge, pri čemu operator samo može zaraditi na neizvršenim pozivima, privlačenje svih potencijalnih korisnika koji nemaju namjeru vezati se stalno uz određenu lokaciju, npr. turisti, strane kompanije, poslovni ljudi, studenti i sl. Druge odlike usluge bit će detaljnije opisane u nastavku članka.

kazalo

4.1 Plaćanje pretplatničkom karticom (PrePaid Card Calling)
Ericssonova usluga plaćanja poziva pretplatničkom karticom omogućuje korisniku pozivanje s bilo kojeg telefona (dakle ne samo s javnih govornica) bez uporabe novčanog plaćanja. Pretplatničke kartice različitih novčanih vrijednosti, uobičajeno se mogu nabaviti na raznim prodajnim mjestima, kao što su npr., novinski kiosci, maloprodajna mjesta robe široke potrošnje, manje trgovine i sl. Pretplatnička kartica može poslužiti i kao nadomjestak mobilnom telefonu, ukoliko nema radio pokrića, nema ugovora o neograničenom kretanju (roaming) ili se jednostavno istroši baterija.

Ova usluga će zasigurno povećati prihod operatoru, bez obzira na to je li korisnik uspostavljao pozive ili ne. Naime, sve je plaćeno unaprijed, dakle nema gubitka i čekanja na plaćanje računa, a isto tako smanjuje se potreba za administracijom operatorskog osoblja budući da pretplatnik sam aktivira svoj pristup i pozivanje. Kartice se jednostavno distribuiraju i prodaju, a isto tako i evidentiraju, što ujedno podrazumijeva mali financijski rizik. Pri svakom pozivu pretplatnik unosi broj kartice te osobni identifikacijski broj (PIN – Personal Identification Number), što smanjuje mogućnost bilo kakve zlouporabe.

kazalo

4.2 Usluga pretplatničkog računa (PrePaid Account)
Ova usluga omogućuje efikasnu jednostavnu uslugu za korisnika, također bez plaćanja, ali u ovom slučaju i bez kartice. Dakle, pretplatnik se pretplaćuje na dobiveni osobni račun, koji se u bilo koje vrijeme može nadoplatiti. Usluga je uobičajeno organizirana tako da omogućuje pretplatniku pozivanje s unaprijed definiranih telefonskih linija, pri čemu je potrebno nazvati samo B-broj, dakle uz korištenje usluge automatskog prospajanja unaprijed definiranog broja nakon podizanja slušalice (Hot Line Service). Uslugu je moguće konfigurirati tako da se koristi i s unaprijed definiranih telefonskih linija, ali uz prethodno birani pristupni kod usluge. Nadalje, alternativa je i konfiguriranje usluge nazivanjem s bilo koje telefonske linije. 

Usluga je omogućena i fiksnim i mobilnim telefonima, uz jasnu prepoznatljivost u pojedinim alternativama konfiguriranja (npr. mobilni telefoni neće moći koristiti klasični hot line pristup, dekadski telefoni neće moći koristiti udaljeni pristup, i sl.). 

kazalo

4.3 Poziv uz naknadno plaćanje (Account Card Calling)
Usluga pozivanja uz naknadno plaćanje omogućuje pretplatniku uspostavu poziva bez plaćanja gotovinom, a uz terećenje svojega osobnoga računa za koji će mu operator u određenom, dogovorenom, vremenu ispostavljati račun. Usluga je organizirana na pretplati koja omogućuje korisniku mogućnost neograničenog pozivanja nakon unosa pristupnog koda usluge i osobnog koda. Nema potrebe za kupnjom kartica, niti nadopunom računa. Iako je naizgled slična običnoj telefonskoj pretplati koja se također zasniva na naknadnom plaćanju obavljenih poziva, prednost ove usluge je, pored ostalih karakteristika, mogućnost pozivanja s bilo kojega telefona na svoj osobni račun te otvaranje podgrupa unutar pojedinih računa kojim se, npr., jasno razaznaju pozivi iz pojedinih filijala kompanije, a tereti se jedan račun.

kazalo

4.4 Uvođenje/obrada serije pretplatničkih podataka (BMA - Batch Manager)
Ova usluga ne odnosi se na pretplatnike, tj. krajnje korisnike ili pozivatelje, već omogućuje davatelju usluge grafički korisnički pristup (GUI - Graphical User Interface) za generiranje skupova pretplatničkih serija za korištenje pri proizvodnji kartica ili brojeva računa za PCC, PPA ili ACC uslugu.

Kartica, odnosno, pretplata, ne mora biti aktivirana sve do samog uručenja, tj. prodaje krajnjem korisniku, ili dok prvi put nije korištena. Kao rezultat toga, davatelj usluge može kontrolirati i optimizirati mrežu i promet u njoj na osnovi podataka o broju aktivnih i trenutačno obrađivanih CCS usluga. 

BMA usluga omogućuje autoriziranim prodavačima CCS usluga mogućnost kreiranja skupa pretplata, kako bi najbolje zadovoljili potrebe prepoznate na tržištu. Prodavači mogu definirati broj kartica ili otvorenih računa, dizajn kartice, datum aktiviranja, vrijednost i nekoliko drugih odlika svakog skupa ili tipa skupa. Standardna obilježja se koriste pri samom definiranju skupa, dok, uobičajeno, prodavač aktivira karticu ili račun u trenutku kada krajnji korisnik kupuje karticu ili otvara pretplatu. Datum aktiviranja, kao i datum isteka pretplate, može se unijeti i postaviti i unaprijed.

BMA je opcionalna aplikacija vezana uz CCS usluge, što znači da se sve radnje, poput uvođenja novih pretplata ili nadzora i promjena postojećih pretplata, mogu obaviti i bez nje. Valja, međutim, napomenuti da je takav pristup kompliciran i dugotrajan. 

kazalo

5. Regulatorske usluge

U svijetu telekomunikacija, svijetu brzih promjena i novosti, operatori su prisiljeni prilagođavati se novim pravilima nastupanja na tržištu i pružanja usluga krajnjem korisniku. Pravila ponašanja, usluge i njihovu kvalitetu propisuje regulator - u pravilu državno tijelo, kao npr. odgovorno ministarstvo ili zasebno vijeće imenovano unutar njega. Neke od usluga koje se danas zahtijevaju u fiksnim ili mobilnim mrežama su, npr., prijenos broja/uređaja (NP - Number Portability), automatsko biranje davatelja usluge (CpS – Carrier Pre-Selection), i sl.
Ericsson može pružiti jednostavno i efikasno rješenje za ove usluge koje se temelje na inteligentnoj mreži.

Rješenje je primjenjivo i u fiksnoj i u mobilnoj mreži te se sastoji od četiri osnovne usluge i jedne opcionalne usluge.
· Automatsko biranje davatelja usluge (CpS – Carrier Pre-Selection)
· Provjera pozivatelja (Calling Line Identity Verification) 
· Selekcija Pristupa (AcS - Access Screening)
· Prijenos Broja/Uređaja (NP - Number Portability)
· Usmjerenje poziva uz najmanju cijenu (Least Cost Routing).

Svaka od usluga obuhvaća niz mogućnosti. Implementacijom i kombinacijom jedne ili više njih operator može postići željeni cilj: zadovoljstvo pretplatnika, veći prihod, manje operativne troškove, a ujedno zadovoljiti i regulativne propise. 

kazalo

5.1 Automatsko biranje davatelja usluge (CpS – Carrier Pre-Selection)
Podržane mreže: fiksna i mobilna 
Osnovna namjera CpS usluge (Slika 10.) je pretplatniku dozvoliti izbor operatora, bez biranja pristupnog koda ili dodatnih znamenki u broju. Nositelj poziva, dakle jedan ili više operatora, je odabran na osnovu odbiranog B-broja i na osnovu CLI identifikacije pozivajućeg pretplatnika.
Ciljana grupa kupaca ove usluge su operatori koji su prisiljeni, zbog prije spomenute regulative, omogućiti krajnjem korisniku izbor operatora koji im je najpovoljniji bez obzira na to radilo se o cijeni, što je najčešće, kvaliteti, izvjesnim popustima i sl.

Slika 10. Automatsko biranje davatelja usluge

Automatsko biranje davatelja usluge: A-pretplatnik upućuje poziv. Njegov poziv, kao i u prethodnim slučajevima usluga u inteligentnoj mreži, upućen je preko lokalne i tranzitne centrale, prema SSP-u, pozivajući CpS uslugu u SCP-u. CpS usluga provjerava CLI identifikaciju A-pretplatnika radi provjere ima li A-broj aktiviranu CpS uslugu. Ukoliko ta usluga nije aktivirana poziv će biti usmjeren na unaprijed odabranog operatora. Ako A-broj ima aktiviranu CpS uslugu, provjerava se grupa u koju pozvani B-broj pripada. Nakon toga, poziv se prospaja preko mreže određenoga operatora, unaprijed pridijeljenog A-broju za tu vrstu poziva.
CpS grupe može u pravilu definirati operator, a one mogu uključivati lokalne , međumjesne ili međunarodne pozive koji se dalje mogu grupirati prema određenim zemljama ili prema mobilnim mrežama.

kazalo

5.2 Provjera pozivatelja (Calling Line Identity Verification)
Podržane mreže: fiksna i mobilna 
Glavna namjena CLIV usluge je provjera i utvrđivanje pravovaljanosti dolaznih poziva te odluka hoće li se poziv proslijediti ili će biti odbačen.

CLIV usluga utemeljena na inteligentnoj mreži naročito je interesantna operatorima koji žele ponuditi usluge krajnjim korisnicima iako nemaju fizičke pristupne linije prema njima (Slika 11.).

Slika 11. Provjera pozivatelja

Provjera pozivatelja: A-pretplatnik poziva B-pretplatnika. Njegov poziv upućen je preko lokalne centrale i završava u njegovoj tranzitnoj centrali. SSP operatora B-broja poziva CLIV uslugu u SCP-u, provjeravajući je li A-broju dozvoljen pristup njegovoj mreži. Ako je pristup dozvoljen, tada poziv može biti prospojen s kraja na kraj (od A-pretplatnika do B-pretplatnika), opcionalno, s ubačenim prefiksima. Ako poziv nije dozvoljen, odbacuje se ili preusmjerava. 
Dodatno, CLIV može izravno pozvati drugu uslugu u inteligentnoj mreži, kao npr. prijenos broja/uređaja smanjujući na taj način količinu signalizacije zahtijevane u oba smjera - i od SSP-a i od SCP-a.
Operator B-broja može biti i međunarodni operator. Uporabom IN orijentirane CLIV usluge operatoru je omogućeno posjedovanje jedne jedine baze podataka na međunarodnoj razini, umjesto višestrukih lokalnih pojedinačnih baza podataka.

kazalo

5.3 Selekcija pristupa (AcS - Access Screening)
Podržane mreže: fiksna 
Selekcija pristupa je usluga koja omogućuje operatoru ili davatelju usluge selektiranje dolaznih ili odlaznih poziva, odnosno, odlučivanje o tomu hoće li poziv biti propušten ili odbijen. Operator/davatelj usluge može uspostaviti fleksibilne liste pretplatnika koje omogućuju kontrolu i koordinaciju širokog raspona odlika usluge. Na taj način se odluka i izbor operatora koji će biti korišten za poziv donosi na razini krajnjeg korisnika. 
Pristupni koncept koji omogućuje krajnjem korisniku nadzor i promjenu vlastitih pretplatničkih podataka usluge, bez upliva operatora, može se smatrati daljnjim generatorom dodatnog prihoda za operatora. 

Slika 12. Selekcija pristupa – zabrana direktnoga pristupa

Zabrana direktnoga pristupa: A-pretplatnik poziva B-pretplatnika. Njegov poziv, upućen je preko lokalne i tranzitne centrale te privremeno završava na SSP-u. SSP poziva ASC uslugu u SCP-u, koja provjerava je li A-broju dozvoljeno pozivanje. Ako je dozvoljeno, njegov poziv će biti prospojen preko TE čvora ili čvora neke druge razine na mrežu operatora kojem pripada B-pretplatnik. Ako poziv nije dozvoljen, bit će prekinut, preusmjeren ili spojen na govornu poruku, ovisno o podacima usluge i slobodnim resursima.

Slika 13. Selekcija pristupa – zabrana indirektnog pristupa

Zabrana indirektnog pristupa: A-pretplatnik poziva B-pretplatnika. Poziv je upućen preko lokalne i tranzitne centrale prema posrednom operatoru zaduženom za pristup. 
Konfiguriranjem ASC usluge i njenih podataka operator može zabraniti ili dozvoliti uporabu svoje mreže ovisno o tome plaća li krajnji korisnik redovito račune ili prema nekom drugom kriteriju. Jedna od drugih mogućnosti je, npr., upit uz unos osobnoga identifikacijskoga broja kako bi operator djelotvornije koristio resurse mreže (npr. kad je krajni korisnik na putu).
Ako je poziv dozvoljen, bit će prospojen preko čvora tranzitne centrale ili čvora neke druge razine na mrežu operatora kojem pripada B-pretplatnik. Ako poziv nije dozvoljen, bit će prekinut, preusmjeren ili spojen na govornu poruku, ovisno o podacima usluge i slobodnim resursima.
Posredni operator koji obavlja ASC uslugu može surađivati s više lokalnih (ili međunarodnih) operatora, pružajući im mogućnost filtriranja poziva i provjere pristupa njihovoj mreži. Pristupni koncept omogućuje pretplatniku usluge obradu svojih vlastitih pretplata i podataka neovisno o mrežnom operatoru.

kazalo

5.4 Prijenos broja/uređaja (NP - Number Portability)
Podržana mreža: konvergirana fiksna i mobilna mreža ,tzv. FMC (Fixed and Mobile Converged) koncept

Usluga prijenosa broja/uređaja podrazumijeva koncept koji omogućuje pretplatniku zadržavanje svoga poznatog pristupnog broja, unatoč promjeni davatelja usluge, područja na kojemu se nalazi ili promjeni usluge. Postoje tri tipa usluge prijenosa broja/uređaja: promjena davatelja usluge, promjena lokacije i promjena usluge (Slika 14).
Ericssonovo rješenje usluge podržava sve implementacijske opcije usluge i načine usmjeravanja, kao npr., usmjeravanje nakon neuspjelog poziva (Query on Release) ili usmjeravanje svih poziva na uslugu (All Call Query). Ericsson osigurava potpuno fleksibilno rješenje koje omogućuje operatoru ispunjenje regulatorskih obveza, ali istovremeno i optimizaciju njegovoga kompetitorskog položaja.

Integracija
Usluga prijenosa broja/uređaja može biti integrirana uz primjenu jedinstvene nacionalne ili međunarodne baze podataka (koja se nužno ne mora temeljiti na Ericssonovom IN NP rješenju), a koja može potpadati pod kontrolu državne agencije ili regulatorskog tijela. Njena svrha je omogućavanje korištenja usluge unutar područja koje pokriva operatorova mreža. 

Slika 14. Usluga prijenosa broja/uređaja

Promjena davatelja usluge: A-pretplatnik poziva B-pretplatnika. U slučaju da operator koristi metodu usmjeravanja svih poziva na uslugu (ACQ - All Call Query) poziv se, putem lokalnih i tranzitnih centrala, izravno upućuje na prvi definirani SSP čvor i poziva se usluga prijenos broja/uređaja na SCP-u.
Ako je B-broj preseljen, usluga prijenosa broja/uređaja vraća ispravnu informaciju za usmjerenje poziva SSP-u.
Ukoliko je B-broj lokacijski neovisan (kao npr. brojevi usluga besplatnog telefona, 0800, ili brojevi usluge s povišenom tarifom, 060), navedene Ericssonove usluge mogu pozvati uslugu prijenosa broja/uređaja radi otkrivanja ispravne informacije o usmjerenju poziva. Metoda pozivanja usluga unutar sustava rezultira boljim performansama (manje signalizacije) i ispravnom funkcioniranju usmjerenja poziva ovisnom o izvoru poziva, a u svezi B-brojeva koji ne sadrže informaciju o svojoj lokaciji.

Informacija o usmjerenju vraćena uslugom prijenos broja/uređaja ukazuje na lokaciju kojoj B-broj pripada. Ta lokacija može biti krajnja točka komutiranja ili točka ulaza u mrežu, gdje se nalazi druga baza podataka koja sadrži adresu krajnjeg spajanja.

Uporaba ACQ metode (usmjeravanje svih poziva na uslugu prijenos broja/uređaja ) ne traži nikakvo djelovanje mreže operatora kojoj je prethodno B-broj pripadao i stoga je preferirana od strane svih operatora. No, pri tom treba izuzetno biti pažljiv pri dimenzioniranju kompletne inteligentne mreže, jer treba imati na umu da se svi pozivi preusmjeravaju preko SSP-a. 
Metoda usmjeravanja nakon neuspjelog poziva/QoR) kontaktira inteligentnu mrežu tek nakon dobivene informacije o neuspjelom pozivu (određeni EOS kod), pri čemu je uzrok neuspjelog poziva trenutačno nepostojeći pretplatnik (B-broj se preselio).

kazalo

5.5 Opcijske regulatorske IN usluge

U većini slučajeva i kad regulatorske usluge utemeljene na inteligentnoj mreži pokrivaju sve zahtjeve regulatora, svejedno se preporuča implementacija dodatnih regulatorskih usluga.

kazalo

5.5.1 Izbor smjera (RSE - Route Selector)
Podržane mreže: fiksna i mobilna
Izbor smjera, RSE usluga, omogućuje operatorima i davateljima usluga smanjenje njihova najvećeg pojedinačnog troška, tzv. cijene međusobnog povezivanja (interkonekcije). RSE pruža mogućnost mrežnim operatorima brzo i pravovremeno reagiranje prema promjeni prijenosničkih troškova i promjenama prometnog opterećenja (tzv. usmjerenje uz najmanji trošak – least cost routing), ili s obzirom na promjenu kvalitete pružanja usluge.
RSE omogućuje dodatni prihod operatoru, jer mu daje mogućnost ponude krajnjem kupcu usmjerenja njegova poziva uz najmanji trošak, kao i grupiranje krajnjih korisnika uz jasno definirane grupe koje zadovoljavaju traženu cijenu uspostave veze ili kvalitetu usluge. 

Slika 15. Izbor smjera

Primjer 1: Izravni A- pretplatnik poziva B-pretplatnika. Njegov poziv, upućen je preko lokalne i tranzitne centrale (LE, TE), a preko SSP-a poziva se RSE usluga u SCP-u. RSE analizira B-broj, zajedno s ostalim podacima kao što su vrijeme, datum, posebni dani u tjednu/godini, u svrhu određivanja najjeftinije spojne veze za ovaj konkretni poziv. Informacija o putu usmjerenja prosljeđuje se unazad SSP-u i poziv se nastavlja.

Primjer 2: A- pretplatnik pri 'virtualnom' operatoru poziva B-pretplatnika. Poziv je upućen je preko lokalne i tranzitne centrale (LE, TE), do SSP-a gdje se poziva RSE usluga u SCP-u. Ovisno o identitetu pozivajuće linije (CLI - Calling Line Identity), intervalu kojim virtualni operator raspolaže unutar numeracije mrežnog operatora ili o točno određenom A-broju, poziv se usmjerava na određeni smjer. 

kazalo

6. Zaključak 

Svijet komunikacijskih usluga se u zadnjih nekoliko godina dosta izmijenio zahvaljujući izuzetno brzom tehnološkom razvoju koji uključuje razvoj Interneta i drugih podatkovnih usluga te mobilnih usluga. Stoga postojeće arhitekture mreža ne mogu zadovoljiti rastuće zahtjeve novih funkcija, koje zahtijevaju fleksibilniji model telekomunikacijske mreže. Inteligentna mreža nudi novi pristup organizaciji mreže u cjelini te kreiranjenje i implementiranje usluga u mreži. 

Pri planiranju mreže s inteligentim čvorovima naglasak se, osim na razdiobu prospajanja i upravljanja, stavlja i na mogućnosti razdiobe inteligencije u mreži, što se prvenstveno odnosi na upravljanje. Pristupi realizaciji inteligentne mreže mogu biti različiti, od postojanja inteligentnog čvora s centraliziranim skupom funkcija, do kompletno distribuirane mreže s komutacijskog i upravljačkog gledišta ili s gledišta pohranjivanja podataka.

Svrha ovog članka je na jednostavan način prikazati principe funkcioniranja inteligentne mreže i rješenja koje Ericsson nudi u klasičnoj AXE okolini, prvenstveno na području fiksne telefonije. Pri tome nisu detaljno obrađeni protokoli i signalizacije između pojedinih entiteta, njihove samostalne karakteristike te softverski i hardverski sastav, kao ni detalji vezani uz usluge. 

kazalo

7. Popis kratica

ACC    Account Card Calling
ACS    Access Screening
API     Application Programming Interface
CCF    Call Control Function
CLIV   Calling Line Identification Validation
CpS    Carrier pre Selection
CS-1   Capability Set 1
CS-2   Capability Set 2
FMC    Fixed Mobile Convergence
FPH     Free Phone
I&B     Information & Business
IN       Intelligent Network
INAP   Intelligent Network Application Protocol
IP       Internet Protocol
ISDN   Integrated Services Digital Network
ISUP   ISDN User Part
M-AST  Modular Announcement Service Terminal
NP       Number Portability
PCC    Prepaid Card Calling
PLMN   Public Landline Mobile Network
PNNI    Private Network-to-Network Interface
PPA     Prepaid Account
PRM    Premium Rate
PSTN   Public Switched Telephony Network
QoS    Quality of Service
RSE    Route Selector
SCF    Service Control Function
SCP    Service Control Point
SDF    Service Data Function
SRF    Service Resource Function
SS7    Signaling System No. 7
SSCP  Service Switching and Control Point
SSF    Service Switching Function
SSP    Service Switching Point
UAN    Universal Access Number
VOT    Televoting
VPN    Virtual Private Network

kazalo

Literatura

[1] Ericsson Internal, Service Control Function in IN 3.0, Description
[2] Ericsson Internal, Service Switching Function (SSF), Description, 1551-CRT 249 08/5
[3] Ericsson Internal, SDP 3.0 Overview, 1555-APG 101 02/B Uen Rev E 2000-12-15
[4] Ericsson Internal, Service Management System 5.0, Product Description, ERA/LU/M – 01:0288 Rev A 2002-01-22
[5] Ericsson Internal, I&B 3.0 Service Overview, 1/151 86-EN/LZT 154 09 Uen.A July 2001
[6] Ericsson Internal, NP Service Overview, 1551-FAY 103 038 Uen A 2001-11-08
[8] Ericsson Internal, CPS Service Overview, 1551-FAY 103 087 Uen A 2001-11-06
[9] Ericsson Internal, CLIV Service Overview, 1551-FAY 103 155 Uen A 2001-11-06
[10] Ericsson Internal, Route Selector 2.3.1. Service Overview, 1551-FAM 111 006 Uen Rev G
[11] Ericsson Internal, Televoting Service, Service Description, ERA/LU/M-01:0245 – Rev A 
[12] Ericsson Internal, Virtual Private Network VPN 2.2.2., Product Description, 1301-FAB 103 55 Uen Rev C 2000-10-26
[13] D.Zelenika, G.Kovačević, V.Vrbanić, F.Pogačnik: Telekomunikacijska mreža s inteligentnim čvorovima, Revija Ericssona Nikole Tesle, 7/1995
[14] David Havelin: The Bluffer’s Guide to Intelligent Networks, December 15, 1995

kazalo

ADRESE AUTORA:
Drago Šulc
e-mail: drago.sulcr@etk.ericsson.se 
Ericsson Nikola Tesla d.d.
Krapinska 45
p.p. 93
HR-10 002 Zagreb
Hrvatska



Tomislav Fulanović
e-mail: tomislav.fulanovic@etk.ericsson.se
Ericsson Nikola Tesla d.d.
Krapinska 45
p.p. 93
HR-10 002 Zagreb
Hrvatska


Uredništvo je primilo rukopis 1. travnja 2003.