Ključne riječi
Sažetak 
1. Uvod 
2. Karakteristike Ericssonove telekomunikacijske uslužne 
    platforme 
3. Usluge s dodatnom vrijednošću na telekomunikacijskoj 
    uslužnoj platformi 
   3.1 Sustav za naplatu u stvarnom vremenu 
   3.2 Virtualna privatna mreža
4. Parlay pristup mrežnim resursima kroz 
    telekomunikacijsku uslužnu platformu 
5. Zaključak 
6. Popis kratica 
Literatura 
Adresa autora

kazalo

Sažetak

Tradicionalni komutacijski i kontrolni mrežni čvorovi danas ne uspijevaju ispuniti zahtjeve proizašle iz potrebe za otvaranjem komutacijske mreže prema aplikacijama te multimedijalnim i Internet sadržajima. Pojavila se potreba za standardnim otvorenim protokolima utemeljenima na Internet Protokolu (IP) te aplikacijskim programskim sučeljima (API – Application Programming Interface) prema aplikacijama razvijenim u standardnim programskim jezicima kao što su C/C++ ili Java. Ove aplikacije operatorima omogućuju uvođenje usluga s dodatnom vrijednošću koje povećavaju promet u mreži i koje povećavaju postotak uspješno obavljenih poziva. Otvara se i mogućnost ponude raznih sadržaja krajnjim korisnicima. To znači da postoji i potreba za naplatom sadržaja u stvarnom vremenu. S obzirom na to da je sadržaj uglavnom dostupan s Interneta, otvorena sučelja za naplatu moraju biti bazirana na Internet protokolu. Ovi zahtjevi vode ka otvorenoj programskoj (SW) arhitekturi koja omogućuje brzi razvoj prema potpunom korištenju protokola utemeljenih na Internetu te predstavljaju preduvjet za prijelaz prema 3G mrežama. Sklopovska (HW) arhitektura također mora biti otvorena te mora uz modularni kapacitet i mogućnost proširivanja sustava zadovoljiti tržišta s naglim porastom prometa. S druge strane, kvaliteta usluge iz tradicionalne telekomunikacijske mreže mora biti sačuvana i također vrijediti i za nove mrežne elemente. Konačno, nova platforma mora odgovarati propisanim standardima unutar radnoga okružja uslužne mreže (SNF – Service Network Framework). Kao odgovor na navedene zahtjeve Ericsson je razvio telekomunikacijsku uslužnu platformu (TSP – Telecom Server Platform) i proizvode utemeljene na toj platformi u kojima su posljednja tehnološka dostignuća na području podatkovne komunikacije i telekomunikacijskih sustava međusobno povezana.


Telecom Server Platform
Abstract
The traditional switching and control network nodes can no longer fulfill the requirements set by the need of opening the switching core network to applications and the content from multimedia and Internet. There is a need for standardized open Internet Protocol (IP) based interfaces and Application Programming Interfaces (APIs) towards applications developed in standard programming languages like C/C++ or Java. These applications will bring revenue to operators by introducing value added services, which increase both the network traffic and also the rate of successfully completed calls. In addition to that it is possible to offer content to end-users. This means that there is also a need for real time charging of the content provided. Since the content is mostly available on Internet, open charging interfaces must be IP based. These requirements lead to open software architecture for fast development cycles and full utilization of IP based protocols to smooth the transition to 3G networks. Also the hardware architecture must be open, with modular, highly scalable capacity to cope with fast growing markets and with quick transition to new networks. On the other hand, the quality of service from the traditional telecommunications network must be preserved and also applied for the newly developed network elements. Finally, the new platform should be Service Network Framework compliant. The result of the described requirements is Ericsson Telecom Server Platform (TSP) together with the products based on that platform where state of the art technologies from the data communications industry are joined with those from telecommunications systems. 

kazalo

1. Uvod

Telekomunikacijska uslužna platforma (TSP – Telecom Server Platform) je Ericssonova aplikacijska platforma koja podržava fiksnu mrežu, GSM, TDMA, CDMA, ali i mreže treće generacije (3G – Third Generation Networks). Kako je djelomice prikazano na Slici 1. predviđena je cijela lista proizvoda dostupnih na telekomunikacijskoj uslužnoj platformi. Ovaj članak bavi se proizvodima , koji omogućuju pružanje usluga s dodatnom vrijednošću. Nadalje, u članku se opisuju proizvodi utemeljeni na telekomunikacijskoj platformi koji omogućuju pristup mrežnim resursima pomoću Parlay/OSA aplikacijskog programskog sučelja (API – Application Programing Interface). 

Slika 1. TSP: Podrška raznovrsnim aplikacijama na zajedničkoj uslužnoj 
platformi

HSS - Home Subscriber Server 
AAA – Authentication, Authorisation and Accounting Server
EAS – Ericsson Application Server
SDK – Software Development Kit
CCN – Charging Control Node
INS – Intelligent Network Server
VAS – Value Added Service
VPN – Virtual Private Network
PSL – Prepaid Service Logic
SDE – Service Development Environment
NRG – Network Resource Gateway
NNA - Numbering, Naming and Addressing

Na telekomunikacijskoj uslužnoj platformi razvijen je poslužitelj inteligentne mreže (INS -Intelligent Nework Server) koji nadzire usluge (SCF - Service Control Function) u inteligentnoj mreži (IN – Intelligent Network) i koji u slojevitoj mrežnoj arhitekturi pripada u kontrolni sloj. Poslužitelj inteligentne mreže sadrži i izvršava uslužnu logiku instaliranih usluga s dodatnom vrijednošću. Koristeći standardizirane protokole (CS1, CAMEL ) ili Ericssonov protokol CS1+ (kome je ETSI Core INAP CS1 podskup) poslužitelj inteligentne mreže upravlja pozivima komunicirajući s čvorovima iz kontrolnog (3G) ili konekcijskog sloja (2G) koji vrše funkciju komutiranja usluge (SSF - Service Switching Function) inteligentne mreže. SSF čvorovi tada vrše stvarno komutiranje kanala poziva u konekcijskom sloju inteligentne mreže. Poslužitelj inteligentne mreže zahvaljujući korištenju standardiziranih protokola (poglavito CAP – Camel Application Protocol) podržava mreže koje se sastoje od SSF čvorova raznih proizvođača. 
Osim poslužitelja inteligentne mreže potrebno je na telekomunikacijskoj uslužnoj platformi instalirati još i konkretne usluge inteligentne mreže s dodatnom vrijednošću, tj. njihovu uslužnu logiku koju će poslužitelj inteligentne mreže kao nadzorni čvor usluge (SCP - Service Control Point) u inteligentnoj mreži izvršavati. 

Danas je na telekomunikacijskoj uslužnoj platformi razvijen sustav naplate (Charging System) koji predstavlja novi razvojni korak Ericssonovog PrePaid sustava (PPS -Prepaid System). Dok je PrePaid sustav omogućavao da se pretplatnicima koji unaprijed uplaćuju kredit na svoj pretplatnički račun usluge naplaćuju u realnom vremenu, novi sustav naplate je veliki korak prema konvergenciji PrePaid i PostPaid načina naplate. 

Druga usluga inteligentne mreže podržana na poslužitelju inteligentne mreže je virtualna privatna mreža (VPN -Virtual Private Network). Uz te već razvijene Ericssonove usluge operatorima se također nudi mogućnost samostalnog razvijanja usluga s dodatnom vrijednošću na poslužitelju inteligentne mreže. Za to je potrebno okružje za razvoj usluga (SDE - Service Development Environment). 

Uz poslužitelja inteligentne mreže na telekomunikacijskoj uslužnoj platformi razvijen je i pristupnik mrežnim resursima (NRG - Network Resource Gateway) koji omogućuje pristup mrežnim resursima iz uslužnog/aplikacijskog sloja korištenjem Parlay/OSA aplikacijskog programskog sučelja (API). Aplikacije razvijene na vanjskom aplikacijskom poslužitelju koristeći otvoreni standard Parlay nadziru poziv na sljedeći način: Parlay komande zadane pristupniku mrežnim resursima se konvertiraju u neki od INAP SS7 protokola (CS1, CS1+, Camel) koji se koriste za komunikaciju prema SSF funkcionalnosti čvorova iz kontrolnog (3G) ili konekcijskog (2G) sloja. SSF će tada komutirati poziv u konekcijskom sloju u skladu s kontrolom poziva koji dolaze s pristupnika mrežnim resursima. No, zapravo se pozivom upravlja prema naredbama vanjske aplikacije. Ona sadrži logiku aplikacije koja diktira tijek poziva, s obzirom na to da pristupnik mrežnim resursima pozivom upravlja onako kako mu nalaže vanjska aplikacija koristeći Parlay/OSA aplikacijsko programsko sučelje. Uz samu konverziju Parlay komandi u INAP SS7 dijalog (ili druge mrežne protokole), druga važna funkcija pristupnika mrežnim resursima je pružanje sigurnosti mreži. 

Kada je sigurnost mreže postignuta, aplikacija i aplikacijski poslužitelj mogu se osim u operatorovoj mreži također nalaziti i izvan operatorove mreže. To otvara vrata ponuđačima aplikacijskih usluga (ASP – Application Service Provider) i virtualnim operatorima koji nemaju svoju telekomunikacijsku mrežu i nemaju fizički pristup pretplatnicima. Pomoću pristupnika mrežnim resursima ponuđači aplikacijskih usluga mogu na siguran način koristiti mrežne resurse i nuditi svoje aplikacije krajnjim korisnicima. Zahvaljujući otvorenom Parlay/OSA aplikacijsko programskom sučelju koji se koristi prema pristupniku mrežnim resursima iz vanjskog aplikacijskog poslužitelja, dizajneri aplikacija ne moraju detaljno biti upućeni u kompleksnost mrežnog sloja. Na taj način oni se mogu u potpunosti usredotočiti na razvoj aplikacija umjesto da se posvećuju razumijevanju mrežnoga sloja. 

Za razvoj aplikacija koristiti se mogu standardni programski jezici (npr., C/C++ ili Java) i standardne platforme za razvoj aplikacija. Ericsson za razvoj aplikacija i implementaciju već razvijenih aplikacija nudi svoj aplikacijski poslužitelj (EAS - Ericsson Application Server). EAS nudi okružje za jednostavan razvoj aplikacija i također je smješten na telekomunikacijskoj uslužnoj platformi. Osim Parlay sučelja prema pristupniku mrežnim resursima, na Ericssonovom aplikacijskom poslužitelju također je predviđena podrška za SIP protokol. Slika 2. prikazuje slojevitost i složenost takve mrežne infrastrukture.

Slika 2. NRG, INS (SCP) i aplikacijski poslužitelji u slojevitoj mrežnoj arhitekturi

kazalo

2. Karakteristike Ericssonove telekomunikacijske uslužne platforme

Ericssonova telekomunikacijska uslužna platforma robusna je i otporna na greške te ima visoku dostupnost zahvaljujući implementiranoj programskoj i sklopovskoj redundanciji. Ukoliko je primijenjena i zemljopisna redundancija dostiže se dostupnost sustava od 99,999%. Zemljopisna redundancija podržana je u dva različita moda. Moguće je jedan (sekundarni) čvor telekomunikacijske uslužne platforme koristiti samo u slučaju da primarni čvor prestane raditi, ili se mogu koristiti oba čvora koji dijele promet (mated pair load-sharing configuration). U tom slučaju, ako jedan od čvorova zakaže, tada drugi preuzima kompletan promet. 

Kapacitet telekomunikacijske uslužne platforme može se linearno proširiti te je omogućeno konfiguriranje sustava u skladu s operatorovim potrebama uz korištenje iste komponente i funkcijske jedinice. Definirane su preporučene konfiguracije (mikro, mini, midi, maksi) kao koraci pri brzom proširivanju čvora kada se za tim pokaže potreba. 

Ključne karakteristike telekomunikacijske uslužne platforme su djelotvorna interna signalizacija i jedinstven distribucijski algoritam, koji djeluju u stvarnom vremenu, tako da se transmisija odvija s minimalnim i kontroliranim kašnjenjem.

Telekomunikacijska uslužna platforma je modularna, komponentno bazirana arhitektura koja se sastoji od funkcijskih jedinica koje su određene standardiziranim otvorenim sučeljima. Jedan od osnovnih principa telekomunikacijske uslužne platforme je otvorenost. Ona je izgrađena od komercijalnih i lako dostupnih sklopovskih i programskih komponenti koje u potpunosti otvaraju njenu arhitekturu. Sklopovska otvorenost je postignuta korištenjem standardnih komponenti kao što su, npr., Pentium procesori. Neki od procesora platforme mogu koristiti otvoreni (open source) operativni sustav LINUX koji omogućuje brz razvoj aplikacija u jezicima poput C/C++ i Jave te je tako postignuta otvorena programska arhitektura. 

Dizajnerima se nudi dizajnersko okružje utemeljeno na nekoliko standardnih komercijalnih aplikacija za programski razvoj. Dok neki procesori koriste Linux kao standardizirani otvoreni operativni sustav, ostali procesori koriste Dicos operativni sustav za kritične poslove koji se moraju izvršavati u stvarnom vremenu (soft real-time) i slijede teoriju reda (queue theory with interrupt generation). Ova vrsta izvršavanja operacija u stvarnom vremenu pokazala se najboljom u telekomunikacijama i podatkovnoj komunikaciji. 

Otvorenost telekomunikacijske uslužne platforme ostvarena je i komponentno orijentiranom arhitekturom u skladu s industrijskim standardima. To se, primjerice, očituje u činjenici da ona podržava i standardna sučelja poput Etherneta, TCP/UDP/IP, CORBA, IIOP. Prema aplikacijskom sloju koriste se najprimjerenija IP sučelja, kao što su Diameter Protokol te Parlay/OSA aplikacijsko programsko sučelje, dok se prema operatorovim mrežnim upravljačkim sustavima (NMS/OSS) koriste standardi poput CMISE, CORBA, XML/ftp, LDAP, Http i SNMP-a. Uz standardna aplikacijsko programska sučelja prema operatorovim NMS/OSS sustavima telekomunikacijska uslužna platforma ima i potpuno samostalnu podršku za upravljanje i nadzor koji omogućuje upravljanje i nadzor s operatorovog web pretraživača pomoću grafičkih sučelja jednostavnih za korištenje. Na taj način upravljanje i nadzor čvora telekomunikacijske uslužne platforme mogući su čak i bez postojanja zasebnog NMS/OSS sustava u operatorovoj mreži. 

Uz opisana standardizirana sučelja i operativni sustav na telekomunikacijskoj uslužnoj platformi Ericsson je razvio nužne komponente za dodatne mogućnosti i svojstva poput robustnosti i mogućnosti proširivanja sustava. Komponenta koja implementira te dodatne mogućnosti koje nisu osigurane standardima je TelORB. To je programski paket koji omogućuje izvršavanje aplikacija i pohranu podataka na arhitekturi koja se sastoji od različitih tipova procesora i na različitim operativnim sustavima, što jamči jednostavnu prilagodbu u općem tehničkom razvoju. TelORB u isto vrijeme vrši funkciju operativnog sustava i distribuirane baze podataka na svim procesorima unutar platforme. Ukoliko neki od procesora prestane raditi, drugi procesori unutar platforme preuzimaju poslove neispravnog procesora. S obzirom na to da su svi programi i svi podaci baze podataka redundantno pohranjeni na dva procesora prema TelORB distribucijskom algoritmu, pad jednog procesora ne utječe na dostupnost bilo kojih podataka. Istovremeno s padom pojedinog procesora započinje repliciranje svih podataka koji su pohranjeni na procesoru koji trenutačno ne radi s njemu redundantnih procesora. Na taj način se redundancija obnavlja na platformi u slučaju da neki od procesora prestane raditi. 

Telekomunikacijska uslužna platforma također podržava instalaciju nove revizije programske podrške ili operativnog sustava na platformu bez prekida rada sustava. Osim podržane programske redundancije, sustav ima i sklopovsku redundanciju pa su tako sve komponente (npr. napajanje, Eternet ulazi) duplicirane. U slučaju kvara pojedinog procesora, podržana je zamjena neispravnog procesora tijekom operacije sustava bez zadrške u radu sustava (zero downtime hot-swap). Slika 3. koja slijedi prikazuje sklopovsku i programsku arhitekturu telekomunikacijske uslužne platforme.

Slika 3. Sklopovska i programska arhitektura telekomunikacijske uslužne platforme

SCB – Switching Control Board 
GESB – Gigabit Ethernet Switching Board
ISR – SS7 i/f Board
Eth –Ethernet i/f Board



Telekomunikacijska uslužna platforma smještena je u generičke Ericssonove magazine (GEM –Generic Ericsson Magazine) koji se također koriste u BYB501 tehnologiji i pokazalo se da nude visoki kapacitet i fleksibilnost te da omogućuju značajno proširivanje sustava. Različite funkcije unutar kabineta mogu se kombinirati, što ima za posljedicu da je potrebno znatno manje magazina i tipova pločica unutar pojedinog čvora. GEM koncept omogućuje konfiguriranje od izuzetno malih do izuzetno velikih konfiguracija čvorova uz korištenje istoga tipa pločica i magazina. Kako promet raste, čvor se može jednostavno proširivati bez prekida u posluživanju prometa dodavanjem jednog ili više magazina s potrebnom kombinacijom pločica. Korištenje standarda poput Eternet pločica u GEM-u otvara magazinsku arhitekturu i priprema ju za buduće razvojne trendove.

kazalo

3. Usluge s dodatnom vrijednošću na telekomunikacijskoj uslužnoj platformi

U tradicionalnom rješenju inteligentne mreže Ericsson nudi SCF funkcionalnost kao integrirani dio AXE centrale, isto kao i SSF funkcionalnost. Mnoge od tradicionalnih usluga s dodatnom vrijednošću, koje se ostvaruju pomoću arhitekture inteligentne mreže (npr. CLIV – Calling Line Identity Validation, ASC – Access Screening, RSE – Route Selector, I&B – Information and Business, VOT – Televoting), mogu svu traženu funkcionalnost ostvariti preko AXE baziranoga SCP čvora. 

Međutim, neke druge usluge iziskuju funkcionalnosti koje takav čvor ne može ostvariti u zadovoljavajućoj mjeri. Jedan primjer je potreba za otvorenim sučeljem za naplatu usluga ili sadržaja u stvarnom vremenu u PrePaid sustavu utemeljenom na Internet protokolu. Takvo sučelje je danas nužnost (posebno na tržištima gdje preko 75% pretplatnika čini PrePaid segment) s obzirom na potrebu da se razni sadržaji, primjerice oni utemeljeni na usluzi multimedijskih poruka MMS (Multimedia Messaging Service), moraju moći naplatiti i PrePaid korisnicima. U tu svrhu nužno je programsko sučelje koje će raditi u stvarnom vremenu, biti standardizirano i imati veliki kapacitet te nuditi fleksibilnost kada je riječ o parametrima koji se koriste u izračunavanju tarife za naplatu i samom mehanizmu naplate. 

Stoga je razvijen poslužitelj inteligentne mreže (INS – Intelligent Network Server) koji nudi SCF funkcionalnost inteligentne mreže na telekomunikacijskoj uslužnoj platformi. Bitno je razumjeti da INS aplikacijski poslužitelj ne isključuje AXE bazirani nadzorni čvor usluge i da u istoj mreži neke usluge s dodatnom vrijednošću mogu biti pohranjene i izvršavati se na AXE baziranom nadzornom čvoru usluge, a neke na poslužitelju inteligentne mreže na telekomunikacijskoj uslužnoj platformi. 

Poslužitelj inteligentne mreže u potpunosti podržava stvarnu fiksno-mobilnu konvergenciju (FMC – Fixed-Mobile Convergence) unutar inteligentne mreže. To znači da jedan čvor za komutiranje usluga (SSP – Service Switching Point) u kojem će se poziv komutirati može biti fiksni čvor, dok će drugi SSP čvor biti mobilni čvor. Ovakvo je rješenje superiorno u usporedbi s nedjelotvornim rješenjima u kojima je čvor za komutiranje usluga strogo fiksni čvor ili pak mobilni čvor. U inteligentnim mrežama gdje fiksno-mobilna konvergencija nije podržana, kada se pristup usluzi s dodatnom vrijednošću želi ponuditi fiksnim i mobilnim pretplatnicima, nužno je usmjeriti fiksne pozive u mobilni čvor za komutiranje usluga (npr. u slučaju da je usluga u inteligentnoj mreži mobilna). Ukoliko takav poziv inicira fiksni pretplatnik koji zove drugog fiksnog pretplatnika, tada se mrežni resursi koriste vrlo neučinkovito jer se govorni kanal mora prospojiti iz fiksne mreže k mobilnom čvoru za komutiranje usluga te opet nazad u fiksnu mrežu. Na Slici 4. uspoređuje se rješenje inteligentne mreže s fiksno-mobilnom konvergencijom s rješenjem bez fiksno-mobilne konvergencije.

Slika 4. Usporedba rješenja inteligentne mreže s fiksno-mobilnom konvergencijom i bez nje

Poslužitelj inteligentne mreže za ostvarivanje fiksno-mobilne konvergencije koristi protokole CS1 i CS1+ za komunikaciju INS aplikacijskoga poslužitelja s fiksnim čvorovima za komutiranje usluge, dok za komunikaciju s mobilnim čvorovima za komutiranje usluge koristi CS1+ ili CAMEL protokol. Podržanost standardiziranog CAMEL protokola omogućuje izgradnju inteligentne mreže koja može sadržavati MSC/SSF čvorove raznih proizvođača. Osim toga podržanost CAMEL protokolom omogućuje uslugu neograničenoga kretanja (roaming).

Poslužitelj inteligentne mreže omogućuje izvršavanje servisne logike usluga s dodatnom vrijednošću. Na poslužitelj inteligentne mreže je još potrebno instalirati logiku usluga u inteligentnoj mreži koje se trebaju izvršavati na INS aplikacijskom poslužitelju. Osim usluga s dodatnom vrijednošću čiju je servisnu logiku Ericsson razvio i nudi je spremnu za implementaciju i upotrebu na poslužitelju inteligentne mreže, operatori mogu i sami razvijati uslužnu logiku koristeći SDE (Service Development Environment) 

kazalo

3.1 Sustav za naplatu u stvarnom vremenu 

Ericssonov PrePaid sustav (PPS – PrePaid System)/sustav naplate omogućuje svakom potencijalnom pretplatniku trenutačni pristup osobnim mobilnim uslugama uz visoki integritet i potpunu kontrolu potrošnje. PPS/ sustav naplate je vodeće GSM i 3G rješenje velikog kapaciteta bazirano na arhitekturi inteligentne mreže koje nudi naplatu u stvarnom vremenu za glasovne (voice) i podatkovne (data) usluge te sadržaj. Ankete provedene među operatorima pokazuju najvažnije zahtjeve na današnje sustave naplate u realnom vremenu. Oni moraju biti tako koncipirani da se lako mogu prilagoditi budućem napretku tehnologije i budućim zahtjevima. Osim fleksibilnosti najvažniji su uvjeti visoka kvaliteta usluge te veliki kapacitet. 

Također je bitna PostPaid/PrePaid konvergencija te jednostavan način njenoga ostvarenja. Ericsson danas drži vodeću poziciju na tržištu kada se radi o inteligentnim mrežama i konkretno o naplati u stvarnom vremenu (poglavito PrePaid). Više od 100 Ericssonovih PrePaid rješenja naručeno je ili instalirano diljem svijeta, a njima se služi više od 83 milijuna pretplatnika. 

Prije nego se uspostavi poziv ili podatkovna veza provodi se kontrola kredita. Ukoliko nema dovoljno sredstava na korisničkom računu poziv ili podatkovna veza se odbija i korisnik se obavještava da nema dovoljno kredita na računu. PPS/ sustav naplate koristi u svojoj arhitekturi komponente koje je moguće proširiti, omogućuje jednostavnu integraciju novih tehnologija te nudi visoku kvalitetu usluge. Sustav nudi PrePaid korisnicima iste mogućnosti te usluge s dodatnom vrijednošću i PostPaid korisnicima. Naplata tih usluga može biti ovisna o vremenu, količini podataka ili o sadržaju pruženom korisniku. Sadržaj se nudi na Internetu, multimediji i aplikacijskom sloju općenito. Otvoreno sučelje za naplatu usluge ili sadržaja (npr. MMS) u stvarnom vremenu ostvareno je pomoću protokola Diameter. Diameter pruža iznimno veliki kapacitet te fleksibilnost u naplatnom mehanizmu i parametrima koji se koriste u određivanju tarife. Diameter se pokazuje kao najpogodniji IP bazirani protokol za naplatu usluga i sadržaja (SCAP - Service Charging Application Protocol). 

Uz otvoreni protokol, sustav naplate u stvarnom vremenu raspolaže i s 3GPP standardiziranim Parlay/OSA aplikacijskim programskim sučeljem za podršku naplate aplikacija prema Parlay konceptu. Parlay/OSA koncept nudi standardizirano okružje za kreiranje usluga pa je podržanost Parlay aplikacijsko programskoga sučelja u sustavu naplate postala nužnost. Parlay/OSA aplikacijsko programsko sučelje podržano je u PPS/ sustavu naplate preko CORBA arhitekture te nudi izuzetno jednostavnu i brzu integraciju aplikacija s PPS/ sustavom naplate kako bi se omogućila naplata izvršenih usluga korisniku. Osim podrške otvorenih IP sučelja za otvaranje arhitekture potreban je standardizirani SS7 protokol CAMEL. CAMEL phase 2 protokol omogućuje integriranje čvorova inteligentne mreže različitih proizvođača u istu inteligentnu mrežu i koristi se za komunikaciju između SSF i SCF funkcionalnosti inteligentne mreže. Nadalje, CAMEL phase 2 nudi mogućnost neograničenoga kretanja PrePaid korisnicima koji se ostvaruje na isti način kao i za PostPaid korisnika, što je izuzetan napredak u usporedbi s nekim drugim metodama putem kojih se osigurava usluga neograničenoga kretanja kao što je, npr., USSD roaming s povratnim pozivom (USSD call-back) koji je od PrePaid korisnika zahtijevao biranje prefiksa i mukotrpno čekanje uspostave poziva. Dok je Camel phase 2 bio ograničen na glasovne pozive i omogućavao samo njihovu naplatu, Camel phase 3 omogućuje naplatu u stvarnom vremenu slanja SMS (mobile originating short message service) poruka za pretplatnika koji se nalazi izvan svoje mreže ili pak u mreži s MSC/SSP čvorovima različitih proizvođača. Osim podrške za SMS, CAMEL Phase 3 podržava naplatu u stvarnom vremenu GPRS podatkovnog prometa po vremenu ili volumenu (a različita naplata se može definirati za različite pristupne točke (APN - Access Point Name) za korisnike koji su u svojoj mreži ili koriste uslugu neograničenoga kretanja. Sustav naplate u stvarnom vremenu mora biti fleksibilan i krajnjim korisnicima nuditi mogućnost promocija i programa za lojalnost. Postoje različiti načini za ovakvo nagrađivanje korisnika (Slika 5.). Npr. moguće je korisnicima nuditi bonus u ovisnosti o tome koliko su koristili različite usluge. Tarife se mogu dinamički mijenjati u stvarnom vremenu, npr. tijekom razgovora u ovisnosti o korištenju računa kroz neki period i/ili se korisniku može dodijeliti neki bonus na njegov račun u ovisnosti o korištenju računa. Rezervirani korisnički računi omogućuju da se kredit ili bonus posprema na rezervirani račun za neku vrstu usluge (govor, SMS, GPRS ili pak usluge tipa «vrijeme danas», «mobilni Internet»...). 

Slika 5. Primjeri stimuliranja prometa i nagrađivanja korisnika 

PPS/ sustav naplate omogućuje korisnicima prekoračenje korisničkoga računa. Ovo je veliki korak naprijed ka konvergenciji PrePaid i PostPaid načina naplaćivanja. Za pretplatnika će PrePaid ili PostPaid biti tek opcija pri plaćanju, odnosno, odluka o tomu želi li platiti uslugu odmah ili pak kasnije. Uvođenje tarifa ovisnih o kreditu/stanju koji korisnik trenutačno ima na svom računu omogućuje uvođenje nižih tarifa kada korisnik ima više kredita uplaćeno na svoj račun (Slika 6.). Takva niža tarifa stimulira uplate na korisnički račun. Kada je korisnik na svome računu «u minusu» usluge mu se mogu naplaćivati po višoj tarifi, tako da će se uplate stimulirati s obzirom na to da je negativno stanje računa dozvoljeno. Promet u mreži se može stimulirati i dodjeljivanjem bonusa kada je korisnik nazvan i prima dolazni poziv. Ovakav program povećava prosječno trajanje razgovora, privlači nove korisnike, a postojeće čvršće povezati s operatorom.

Slika 6. Stimuliranje uplata pomoću niže tarife pri većem stanju računa

Iz svega navedenoga proizlazi da naplata u realnom vremenu za razgovor, podatke ili sadržaj više nije jedini zahtjev na sustave naplate, već se traži i otvorenost sustava i arhitekture, što veća fleksibilnost sustava naplate te PrePaid/PostPaid konvergencija.

kazalo

3.2 Virtualna privatna mreža 

Virtualna privatna mreža (VPN – Virtual Private Network) dozvoljava tvrtkama da integriraju svoje fiksne i mobilne korisnike u jednu mrežu s privatnim planom numeracije kako bi ostvarili najefikasniju i korisniku jednostavnu komunikaciju unutar tvrtke. Virtualna privatna mreža tvrtkama nudi jedinstvenu skraćenu numeraciju, jednu mrežu te jednog mrežnog operatora, a sve je to ostvareno unutar javne mreže. Privatni plan numeracije omogućuje krajnjim korisnicima biranje privatnoga broja umjesto biranja kompletnog broja unutar plana numeracije javne mreže, kako bi kontaktirali nekoga unutar virtualne privatne mreže. 

Virtualna privatna mreža stvara stratešku vezu između poslovnog pretplatnika i operatora i stoga je za operatore ona garancija zadržavanja postojećih pretplatnika. No, unatoč tome, da bi se zadržali postojeći pretplatnici i privukli novi, operatori moraju nužno ponuditi velike mogućnosti svojim VPN pretplatnicima. Virtualna privatna mreža mora moći integrirati sve lokacije koje neka kompanija ima i nuditi potpunu uslugu bez obzira na broj i razmještaj lokacija ili telefonsku komutacijsku vezu među lokacijama. Također, mora postojati i mogućnost povezivanja virtualnih privatnih mreža bez obzira na različitost operatora u čijem su one vlasništvu te mora postojati mogućnost kreiranja internacionalnih VPN grupa za korporacije. Virtualna privatna mreža mora danas podržavati standardne protokole (CAMEL) koji će omogućiti VPN funkciju i kad VPN pretplatnik koristi uslugu neograničenoga kretanja. CAMEL podržava virtualnu privatnu mrežu, a implementiran je i u inteligentnim mrežama u kojima će mobilni SSP čvorovi biti od različitih proizvođača. Podrška neograničenom kretanju u virtualnoj privatnoj mreži povećava efikasnost i broj uspješnih poziva te povećava dostupnost VPN korisnika. Usluga virtualne privatne mreže najbolje će zadovoljiti zahtjeve korporacija, srednjih i velikih tvrtki. Uslužna logika virtualne privatne mreže na telekomunikacijskoj uslužnoj platformi omogućuje potpunu prilagodbu i ispunjavanje zahtjeva svake pojedine tvrtke zainteresirane za takvo rješenje. Tvrtke koje se pretplaćuju na virtualnu privatnu mrežu imaju povećanu kontrolu troškova s obzirom da primaju jedan račun za kompletnu telefonsku uslugu. Jedan konsolidirani račun također čini administraciju jednostavnijom. Unutar konsolidiranoga računa može postojati i pojedinačni račun za svakoga VPN krajnjega korisnika. Naplata usluga unutar virtualne privatne mreže je fleksibilna i ovisi o poslovnoj strategiji operatora. Za korporacije je virtualna privatna mreža daleko bolje rješenje nego npr. PBX ili iznajmljene linije jer se plaća samo ostvareni promet i kapacitet. 

Logika usluge virtualne privatne mreže implementirana na telekomunikacijskoj uslužnoj platformi koristeći IP mogućnosti i otvorena sučelja te platforme može se integrirati u mrežu budućnosti. Kolociranje s ostalim aplikacijama utemeljenima na aplikacijskoj uslužnoj platformi omogućuje međusobno djelovanje virtualne privatne mreže i različitih aplikacija koje koriste pristupnik mrežnim resursima (NRG - Network Resource Gateway).

kazalo

4. Parlay pristup mrežnim resursima kroz telekomunikacijsku uslužnu platformu

Mrežni operatori i ponuđači usluga danas su pod stalnim konkurentskim pritiskom da povećaju razinu ponude, smanje troškove i uspješno drže pod kontrolom pretplatničku bazu koja može unutar samo jedne godine vrtoglavo porasti. Kako bi ohrabrio razvoj inovativnih usluga Ericsson je na telekomunikacijskoj uslužnoj platformi razvio pristupnik mrežnim resursima čiji je položaj u otvorenoj uslužnoj arhitekturi prikazan na Slici 7. Pristupnik mrežnim resursima nudi otvorena aplikacijska sučelja za kontrolu poziva, komunikaciju sa korisnikom te lociranje pretplatnika i njegovog stanja u skladu s Parlay/3GPP-OSA standardima. Ovo omogućuje aplikacijama s aplikacijskih poslužitelja pristup mrežnim resursima bez obzira o kojoj se platformi ili mrežnoj tehnologiji u nižim slojevima radilo. 

UMTS otvorena uslužna arhitektura (OSA – Open Service Architecture) kako je definirana u 3GPP opisuje distribuirano rješenje za usluge, koje sadrži pristupnike mrežnim resursima i aplikacijske poslužitelje na kojima se izvršava logika aplikacija. Aplikacijski sloj je izdvojen i u skladu s trendovima raslojavanja mreže i odmicanja od vertikalno integriranih rješenja. Aplikacije pristupaju mrežnim resursima koristeći OSA sučelja. Primjeri mrežnih resursa koje će OSA sučelja adresirati su SSF, HLR, WAP GW, MMS-C, SMS-C...

Slika 7. Položaj pristupnika mrežnim resursima u otvorenoj uslužnoj arhitekturi

Ericsson je jedan od inicijatora otvorene uslužne arhitekture u 3GPP i proaktivno je preuzeo vodstvo u definiranju OSA aplikacijsko programskoga sučelja u različitim forumima. Jedan od takvih foruma je Parlay grupa utemeljena 1998. godine. Iako je inicijalni poslovni model iza UMTS OSA i Parlay-a različit, zahtjevi na sučelja su isti. Stoga se Ericsson priključio Parlay grupi i pokretač je uske suradnje između 3GPP, Parlay grupe i ETSI-a kako bi se definirala OSA aplikacijska programska sučelja.

Pristupnik mrežnim resursima u otvorenoj uslužnoj arhitekturi leži na granici kontrolnog i aplikacijskog sloja. Uloga pristupnika mrežnim resursima je :

· podizanje razine apstrakcije i omogućavanje jednostavnijega razvoja aplikacija ponudom sučelja jednostavnih za korištenje;
· skrivanje specifičnih mrežnih protokola i omogućavanje komutacije kanala i komutacije paketa u skladu s logikom vanjske aplikacije;
· zaštita PLMN/PSTN/ISDN mreža od zloupotrebe;
· implementacija proksija prema postojećim sustavima (instaliranoj bazi).

Aplikacije pristupaju uslužnim mogućnostima pristupnika mrežnim resursima kroz Parlay/OSA okvir mogućnosti (Slika 8.). Taj okvir mogućnosti je zasebna jedinica. Sve uslužne mogućnosti unutar pristupnika mrežnim resursima registriraju se u Parlay okviru mogućnosti i nakon toga mogu biti dostupne aplikacijama. Pristup aplikacija uslužnim mogućnostima pristupnika mrežnim resursima definira se sporazumom o pružanju usluge između operatora i ponuđača aplikacijskih usluga (SLA – Service Level Agreement). Parlay okvir mogućnosti prepoznaje aplikacije i omogućuje pristup samo onim uslužnim mogućnostima za koje je ta aplikacija autorizirana. Vrlo je važno da pristupnik mrežnim resursima registrira uslužne mogućnosti na standardan način jer to omogućuje povezivanje uslužnih mogućnosti različitih ponuđača i proširenje OSA sustava. Nove uslužne mogućnosti mogu uvijek biti dodane i registrirane u Parlay okviru mogućnosti, bez potrebe da okvir razumije dodanu funkcionalnost.

Aplikacijski poslužitelji mogu koristiti okružje i programski jezik za razvoj aplikacijske logike te okružje za njeno izvršavanje po želji i potpuno neovisno o pristupniku mrežnim resursima. Međudjelovanje i komunikacija osigurana je CORBA arhitekturom. Na taj način operatorima se nudi mogućnost korištenja već razvijene aplikacije, ali otvara i mogućnost vlastitoga razvoja aplikacije. Nadalje, izbor platforme na kojoj će se aplikacija realizirati nije ničim ograničen, a njena fizička lokacija također je stvar slobodnog izbora. Pristupnik mrežnim resursima će aplikacijama razvijenim prema Parlay API specifikaciji ponuditi pristup mrežnim resursima na kontrolirani i sigurni način (Slika 8.). S obzirom da pristupnik mrežnim resursima ima ulogu vatrozida (Firewall) koji štiti operatorovu domenu moguće je da aplikacije ne nudi isključivo operator, već i virtualni operatori i ponuđači aplikacijskih usluga (ASPs – Application Service Providers) koji će na taj način obogatiti ponudu krajnjim korisnicima telekomunikacijske mreže. Dakle, vrata za razvoj aplikacija otvaraju se i onom operatoru koji će i aplikacijski poslužitelj i pristupnik mrežnim resursima imati u svojoj domeni, nezavisnim dizajnerima aplikacija koji će gotove aplikacije ponuditi operatoru da ih instalira i koristi iz svoje domene te, konačno, vanjskim korporacijama ili ponuditeljima aplikacijskih usluga.

Slika 8. NRG – Parlay/OSA pristup mrežnim resursima

Ericssonovo NRG Parlay aplikacijsko programsko sučelje komande prijevodi u dijaloge različitih mrežnih protokola, kao što su CS1, CS1+, CAPv2,MAP, UCP, PAP, SMTP, MIME... I ovdje podrška standardiziranih protokola (poput CAMEL-a) omogućuje da se telekomunikacijska mreža sastoji od čvorova različitih proizvođača. Parlay aplikacijsko programsko sučelje koje dizajneri koriste za pristup mreži preko pristupnika mrežnim resursima, neovisno je o mreži i protokolima koji se u njoj koriste i upravo to ima za posljedicu skrivenost mrežne kompleksnosti za dizajnera aplikacija koji ne mora imati dubinsko poznavanje funkcioniranja mrežnog sloja. S obzirom da je Parlay neovisan o mreži i o programskom jeziku, dizajneri se u potpunosti mogu posvetiti razvoju aplikacija, što rezultira brzim i troškovno učinkovitim dizajnom. U konačnici se postiže cilj da se omogući ponuda inovativnih aplikacija koje će rezultirati lojalnošću krajnjih korisnika, privlačenjem novih korisnika te povećati promet i zaradu operatora i ponuđača aplikacija.

Ericsson podržava dizajnere aplikacija kroz program Ericsson Mobility World u sklopu kojega djeluje čitav niz partnera koji nude gotove aplikacije uspješno testirane putem Ericssonovoga pristupnika mrežnim resursima. Ericsson nudi i mogućnost testiranja aplikacija koje su tek u razvoju te ima demonstracijski centar za predstavljanje koncepata i aplikacija zainteresiranim stranama.

kazalo

5. Zaključak 

Telekomunikacijska uslužna platforma je jedinstvena aplikacijska platforma današnjice i buduće generacije mreža (3G) koja nudi visoku dostupnost (99,999%), pouzdanost i mogućnost lineranoga proširivanja kapaciteta platforme. Modularni dizajn obuhvaća integraciju najboljih programskih i sklopovskih elemenata. Podržane su mreže konfigurirane od čvorova različitih proizvođača. Telekomunikacijska uslužna platforma je zajednička platforma za cijeli niz aplikacija. Već danas na telekomunikacijskoj uslužnoj platformi nude se proizvodi kao što su podrška za usluge s dodatnom vrijednošću bazirane na arhitekturi inteligentne mreže te Parlay pristup mrežnim resursima pomoću poslužitelja uslužnih mogućnosti. Jedna od usluga s dodatnom vrijednošću čija je uslužna logika i podrška otvorenih sučelja dostupna na telekomunikacijskoj uslužnoj platformi je rješenje za naplatu govora, podataka i sadržaja u stvarnom vremenu - PPS/ sustav naplate. To je rješenje koje operatorima nudi visoki stupanj fleksibilnosti i funkcionalnosti. Uz PPS/ sustav naplate na telekomunikacijskoj uslužnoj platformi razvijena je i virtualna privatna mreža namijenjena korporacijama koja podržava fiksno-mobilnu konvergenciju i mreže koje se sastoje od čvorova raznih proizvođača.

kazalo

6. Popis kratica


3GPP     3rd Generation Partnership Program
3G         3rd Generation
AAA       Authentication, Authorization and Accounting
API        Application Programming Interface
CAMEL   Customized Application for Mobile network Enhanced Logic
CAP       CAMEL Application Part
CCF       Call Control Function
CCN      Charging Control Node
CORBA  Common Object Request Broker Architecture 
EAS       Ericsson Application Server
HSS       Home Subscriber Server
IN          Intelligent Network
INAP      Intelligent Network Application Part 
INS        Intelligent Network Server
IP          Internet Protocol
LDAP      Lightweight Directory Access Protocol
MSC      Mobile Switching Center
NMS      Network Management System
NNA      Numbering, Naming and Addressing
NRG      Network Resource Gateway
O&M      Operation and Maintenance
OSA      Open System Architecture
OSS      Operations and Support Systems
PLMN     Public Landline Mobile Network
PPS       Prepaid System
PSTN     Public Switched Telephony Network
SCAP    Service Charging Application Protocol
SCF      Service Control Functionality
SCP      Service Control Point
SDK      Software Development Kit
SNF       Service Network Framework
SNMP    Simple Network Management Protocol
SS7      Signaling System No. 7
SSF      Service Switching Functionality
SSP      Service Switching Point
TSP      Telecom Server Platform
VPN      Virtual Private Network
XML      Extensible Markup Language

kazalo

Literatura

[1] Ericssonovi materijali
[2] Hennert, L. and Larruy, A.: TelORB—The distributed communications operating system. Ericsson Review Vol. 76(1999):3,
[3] Victor Ferrara-Esparza, Michael Gudmandsen and Kristofer Olsson: Ericsson Telecom Server Platform 4. Ericsson Review No. 3(2002)

kazalo

ADRESA AUTORA:
Stjepan Lučić
e-mail: stjepan.lucic@etk.ericsson.se 
Ericsson Nikola Tesla d.d.
Krapinska 45
p.p. 93
HR-10 002 Zagreb
Hrvatska

Uredništvo je primilo rukopis 30. travnja 2003.